Stara francuska riječ "sommelier" znači vinski konobar, odnosila se nekoć za poslugu francuske kraljevske obitelji koja je bila odgovorna za prtljagu i zapregu koja je dobavljala namirnice i pića na dvor. Sama konstrukcija riječi nastala je od latinske riječi sagma, a označavala je teret ili samar za nošenje robe. Sommelier je bio osoba zadužena osim transporta, za odabir vina, deserata i dekoracije stola. Testirao je hranu i vino prije svog vladara. S obzirom na to da je razlog kušanja bio sprečavanje trovanja vladara, to je period u povijesti kada je život sommeliera bio najriskantniji i najkraći.
U našim krajevima, preteča sommeliera u mnogo jednostavnijoj funkciji bio je studec, pribina, kraljevski vinotoča (časnik vinotoča) ili pincerna, kralja Petra Krešimira IV. (bio je jedan od najmoćnijih vladara srednjovjekovne Hrvatske i proširio je teritorij države, zbog čega je poznat i kao "Krešimir Veliki"). Pincerna je bio odgovoran za održavanje zaliha vina, njegovu pravilnu pohranu i posluživanje, što je bila važna uloga na kraljevskom dvoru napisao je još davne 1910. dr. Stjepan Srkulj.
To bi danas nešto kao kao party planer koji se razumije u vina i destilate. Dakle imena, tj. nazivi za preteče sommeliera bil su, peharnik, studec ili pincerna (latinski za peharnik).
Pojam "studec" ("študec") u zagorskom i starijem hrvatskom govoru najčešće označava izvor vode, vrelo ili bunar s pitkom vodom. U kontekstu vinogradarstva i rada vinotoče, studec je osim posluživanja vina i imao važnu ulogu jer je osiguravao čistu vodu za ljude, pranje posuđa, bačava i podruma.
Matija Gubec naširoko je poznat kao vođa Seljačke bune, no prije nego što je postao vođa Seljačke bune 1573. godine, prema predaji, Matija Gubec je bio sluga na vlastelinskom dvoru kod Franjo Tahija u Stubici, u kojoj je i živio, a obavljao je posao peharnika, odnosno vinotoče, zaduženog za služenje vina i brigu o vinskim zalihama. Njegov posao na vlastelinskom dvoru dao mu je uvid u izuzetne društvene nejednakosti između življenja vlastelina i naroda. S jedne strane izuzetna raskoš i učestala neumjerenost na dvoru, uredovne bogate gozbe, degustacije za koje možemo reći da su bile u dalj vezano na konzumirane količine, dok je s druge strane narod radio na poljima i u vinogradima od jutra do sumraka i uz to je oskudijevao hranom. Stolovi na dvoru bili su ukrašeni često zlatom i skupocjenim predmetima, a pehari su bili napunjeni najboljim vinima.
Vjerojatno Matiji nije bilo ugodno gledajući plemstvo kako uživa i slušajući njihove teme iz kojih se vidjelo da nemaju sliku realnog života seljaka, njegove zahtjevnosti pa time ni empatije. A s obzirom na to da je vino bilo u 16. stoljeću važan dio poljoprivrednih djelatnosti, a Matija Gubec među ostalim bio je i vinogradar, svjedočio je i toj drugoj strani koja nije bila nikako užitna zbog asketskog i napornog, radnog života. U to vrijeme su imali seljani nekoliko prpošnih nameta. Davali su crkvenu desetinu, također su imali namet feudalnog davanja u stoci, vinu ili usjevima. Također su imali kao i u današnjici dodatne poreze i pristojbe te takozvanu tlaku koja podrazumijeva nekolicinu dana rada bez naknade, drugim riječima nekoliko dana ropstva. No može to i gore, barem nema sigurnih zapisa da su morali ustupiti pravo prve bračne noći poput nekih drugih europskih država.
Te činjenice upravo povezuju njegovu ulogu s dvorom i doticajem surove stvarnosti te kasnijim povijesnim događajima, gdje je postao simbol borbe za prava potlačenih seljaka. Nadam se da ni jedan drugi sommelier neće na taj način skončati.
Sommelier danas je cjeloživotno obrazovana osoba s vještinama, koja povezuju interakcijsku, enogastronomsku pozitivnu emociju, kulturu, vinski bonton, znanost i strast prema vinu. A konkretne, danas tražene kompetencije su poznavanje vinove loze diljem Zemlje, vrste tala, osnove vinogradarstva, osnove enologije, proizvodnje, sazrijevanja vina, o uvjetima njegova skladištenja te stavljanja na tržište. Uz vino, sommelier danas mora poznavati namirnice u hrani te kako se ponašaju prilikom konzumacije. Podrazumijeva se poznavanje i ostalih kategorija pića poput viskija, rumova, konjaka, piva, čajeva, kave, rakija, koktela, cigara i svih aspekata povezanih s kulturom stola.
Zbog tadašnjih naziva za vinotoču, kao što je studec, ne postiji egzaktan zapis imenom Matije Gupca, no usmenom predajom prenesena je ta interesantna i logična informacija. Taj hrabri preteča sommeliera, svojim osjećajem za pravednost, svojom hrabrošću, odlučnošću i borbom za pravednije društvo ostavio je neizbrisiv trag u hrvatskoj povijesti, a i danas ga se sjete kao nadahnuće jedne generacije koja vjeruju u slobodu, pravdu i ljudsko dostojanstvo.
I za kraj, kako bi u Gupčevoj Stubici rekli pri nazdravljanju; "Daj, Bog, zdravlja i veselja!"