Dvije trećine naših učenika voće ne jedu svaki dan

Počev od ove školske godine, država će svim učenicima osnovnih i srednjih škola osigurati najmanje jedan besplatan obrok voća ili povrća tjedno, a učenicima osnovnih škola najmanje jedan mliječni obrok 12 puta unutar školske godine. Predviđa to Nacionalna strategija za provedbu Školske sheme do 2023. godine koju je pripremilo i uputilo u javnu raspravu Ministarstvo poljoprivrede.

Ne jedu povrće svaki dan

Europska komisija krenula je u kampanju za podizanje razine znanja o važnosti zdrave prehrane, a da ne bi sve ostalo samo na edukaciji, osigurali su i sredstva da se učenicima što je moguće češće osigura besplatan i zdrav obrok. Hrvatska će tako do 2023. godine iz zajedničkog europskog budžeta za zdrave obroke za nešto više od pola milijuna učenika dobiti 12,9 milijuna eura. Povrh toga i u nacionalnom će se proračunu za mlijeko, voće i povrće školaraca osigurati 3,9 milijuna kuna. Na jesen bi osnovnu školu trebalo upisati oko 318 tisuća učenika osnovnih i 167 tisuća srednjih škola.

Pozivajući se na istraživanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, predlagač strategije navodi da čak dvije trećine hrvatskih učenica i učenika ne jedu voće svaki dan dok tri od četiri učenika ne jedu povrće svaki dan, a trebali bi. Ponašanje u vezi sa zdravljem djece školske dobi istraživale su liječnice Marina Kuzman, Ivana Pavić Šimetin te Uva Pejnović Franeli koje su otkrile da pad u potrošnji voća i povrća dolazi s porastom dobi školske djece.

Primjerice, u dobi od 11 godina voće i povrće svaki dan jede 44 od 100 učenika, a povrće njih 29 od 100, no već s 13 godina broj onih koji jedu voće pada na 35 od 100, a povrće svega 23 učenika i učenice. Idealno bi bilo, prema voditeljici službe za promicanje zdravlja Sanji Musić Milanović, da školska djeca pojedu dvije porcije voća i tri porcije povrća svaki dan. Umjesto toga, 35 posto učenika jede slatkiše jednom ili više puta dnevno, a svaki četvrti pije slatka pića! Tek se 39% dječaka i 26% djevojčica bavi umjerenom do intenzivnom tjelesnom aktivnošću najmanje sat vremena na dan, a ishod nezdravog načina života je da čak 35 posto djece od osam do devet godina ima višak kilograma. Pokazalo je to istraživanje europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije provedeno u školskoj godini 2015./2016. u kojemu je Hrvatska prvi put sudjelovala. Pokretači školske sheme, vjeruju da je ovakve lakše provoditi među učenicima školskog uzrasta nego među njihovim roditeljima jer je u njihovoj razvojnoj fazi moguće oblikovati prehrambene navike djece.

Istraživanje je pokazalo da većina učenika kao najdraže voće izdvaja jabuke, jagode, banane i lubenice, no ne vole kivi, ananas, grejp i dinju. Kao najdraže povrće učenici izdvajaju mrkvu, rajčicu, zelenu salatu i krastavce, a da se njih pita, ne bi posegnuli za brokulom, cvjetačom, keljom, špinatom i blitvom. Hrvatska je prije dvije godine počela osiguravati mliječni obrok učenicima nižih razreda osnovne škole, no u taj je program uključeno tek 36 posto škola.

Lokalni dobavljači

Strategija propisuje da će se učenicima dijeliti mandarine, jabuke, kruške, šljive, breskve, nektarine, trešnje, jagode, rajčice, mrkva, mlijeko i drugi mliječni proizvodi. I do sada su neke škole bile uključene u programe besplatnih zdravih obroka kroz dva odvojena programa, no u nacionalnoj strategiji ne navode kakav je bio odaziv. U Brodsko-posavskoj županiji ističu da će djeca dobivati besplatne obroke voća, povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda s domaćih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a škole će dobiti mogućnost da same izaberu lokalne dobavljače koji će ih opskrbljivati. Zdrava voćka, jogurt ili čaša mlijeka trebali bi naći put do učeničkih klupa svih pet, a ne samo jedan dan u tjednu.