Debeli smo! Više od polovine odraslih osoba u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu

Više od pola (56%) odraslih osoba u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu ili je pretilo!

Prekomjerna težina raširen je problem u Hrvatskoj, a najveći je rast težine zabilježen među mladima. U pokušaju da se riješe suvišnih kilograma, građani su se tijekom godine najčešće okretali vježbanju ili dijeti, a relativno rijetko lijekovima i preparatima.

Često se može čuti da pretilost poprima razmjere globalne epidemije. Prema podacima iz OECD-a svaki drugi stanovnik Europske Unije ima prekomjernu težinu ili je pretio. U mnogim se europskim zemljama udio pretilih u posljednjih 20 godina udvostručio.

Kakva je situacija u Hrvatskoj?

GfK je u dva navrata – 2010. i ponovno 2014. godine na reprezentativnom uzorku odraslih građana Hrvatske prikupio podatke o tjelesnoj težini i visini. Iz tih je podataka izračunat BMI (Body Mass Index1) kao okvirni pokazatelj uhranjenosti.

Sudeći po rezultatima, više od polovine (56%) odraslih osoba u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu ili je pretila. U tom pogledu ne zaostajemo za Europom. Ni trendovi nisu ohrabrujući. Naime, u posljednje je četiri godine broj odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom težinom nešto porastao.

Udio kategorija uhranjenosti među odraslim stanovništvom u Hrvatskoj prema indeksu tjelesne mase

Izvor: GfK istraživanje ''Prehrambene navike'' iz veljače 2014. i ožujka 2010., nacionalno reprezentativni uzorak 15+, 1000 ispitanika ) 1 BMI = težina u kilogramima podijeljena s kvadratom visine u metrima. Osobe čiji je BMI od 20 do 25 normalne su težine, one s indeksom 25 do 30 imaju prekomjernu težinu, a one čiji je indeks iznad 30 smatraju se pretilima.

Prosječni BMI 2010. godine bio je na gornjoj granici normalne težine (25), dok je u 2014. godini zašao u područje prekomjerne težine (26). Najveći porast indeksa primijećen je u skupinama mladih ljudi (15 do 35 godina).

Koliko hrvatskih građana nešto poduzima po pitanju viška kilograma?

GfK istraživanje iz ožujka ove godine pokazuje da je tijekom jeseni i zime ukupno 24% građana aktivno radilo na smanjenju tjelesne težine. Dakle, na smanjenju težine radio je tek svaki četvrti građanin, iako svaki drugi ima prekomjernu težinu.

Regija Zagreb i okolica iznad su hrvatskog prosjeka. Naime, u Zagrebu je svaki treći građanin nešto poduzimao u vezi sa smanjenjem težine.

Građani koji se žele osloboditi suvišnih kilograma u pravilu se okreću vježbanju ili/i dijeti. Samostalno vježbanje kod kuće ili u prirodi češći je izbor od odlaska na fitness, u teretane i slično. Manji se broj odlučuje za lijekove, preparate ili prehrambene proizvode za smanjenje težine.

Građane je u akciju najčešće pokretala želja za ljepšim izgledom i boljim zdravljem (75% od onih koji su nešto poduzeli da smanje težinu), ali nerijetko i poteškoće koje im je u svakodnevnim aktivnostima (23%) ili u obavljanju posla (9%) prouzročila prekomjerna težina.

>>Znate li koliko je malo potrebno da biste se u godini dana udebljali 9 kilograma?

>>TOP 10 pravila prehrane za trajno oslobađanje masnoga tkiva i put do zdravlja i zadovoljstva