Šume diljem Hrvatske u ovo doba godine otkrivaju pravo obilje jestivih plodova koji se stoljećima koriste u prehrani, ali i narodnoj medicini. Iako je ovih dana u punom jeku potraga za vrganjima, tu je i mnoštvo drugih šumskih delicija, od bobičastog voća do orašastih plodova. Otkrivamo 8 najpoznatijih darova ovdašnjih šuma.
Vrganj: Kralj gljiva, cijenjen je zbog mesa koje je istodobno čvrsto i aromatično. Raste u listopadnim i crnogoričnim šumama, a najčešće se priprema pržen, u rižotima ili gulašima. Njegova posebna aroma daje bogatstvo jelima i čini ga nezaobilaznim sastojkom jesenske kuhinje.
Kesten: Jedan od najpoznatijih jesenskih šumskih plodova, pečen ili kuhan, donosi radost za svaki stol. Bogat je vitaminom C, vlaknima i složenim ugljikohidratima, pa je zasitan i zdrav. U Hrvatskoj se od kestena tradicionalno pripremaju kolači poput kesten-pirea ili rolade, što ga čini i slatkim i hranjivim desertom.
Lješnjak: Lješnjaci su energetski bogati orašasti plodovi s visokim udjelom zdravih masti, proteina i minerala. Skupljaju se u šumama i šikarama, a koriste se i svježi i prerađeni u kolačima i namazima. Na selu su se nekad čuvali u vrećama tijekom cijele zime kao važan izvor energije.
Divlja jabuka i kruška: Ove sitnije i kiselkastije voćke od kultiviranih sorti nekad su bile dragocjen izvor hrane. Iako nisu osobito slatke, odlične su za preradu u kompote, sokove ili rakije. Tradicionalno su se koristile i kao hrana za stoku, ali i kao dodatak jelima zbog posebne arome.
Gljive sunčanice (parasolke): Osim vrganja, u jesen raste i niz drugih jestivih gljiva, a sunčanica je među omiljenima zbog svoje veličine i mesnatog klobuka. Najčešće se priprema pohana, slična odresku. U narodnoj kuhinji često su bile zamjena za meso u skromnijim kućanstvima.
Šipak (divlja ruža): Raste u obliku grma, a njegovi crveni plodovi bogati su vitaminom C i koriste se za čajeve, džemove i sirupe. Osim nutritivne vrijednosti, u narodu se smatra da jača imunitet pred zimu. Danas je posebno cijenjen kao prirodan dodatak prehrani u prevenciji prehlade i gripe.
Crna bazga: Iako sirovi plodovi nisu preporučljivi zbog blagih toksičnih tvari, kuhani u pekmezu ili soku postaju pravi prirodni lijek. Bazga je poznata kao snažan saveznik u borbi protiv prehlada. Često se radila i rakija od bazge koja se koristila u ljekovite svrhe.
Orah: Stablo oraha često raste uz rubove šuma, a njegov plod prava je riznica omega-3 masnih kiselina i minerala. Koristi se svjež, u kolačima ili kao temelj za odličan liker. Posebno je cijenjen u božićnim kolačima poput orahnjače, koja je nezaobilazna u slavonskim i sjeverozapadnim krajevima Hrvatske.