Uz današnji Svjetski dan zdravlja dobro je podsjetiti se da zdraviji život ne počinje velikim odlukama nego malim navikama. Upravo sitne promjene u rutini često imaju najveći učinak na naše tijelo, raspoloženje i dugoročno zdravlje. Nije nužno preko noći promijeniti cijeli životni stil, ali itekako pomaže uvesti nekoliko jednostavnih pravila kojih se možemo držati svaki dan. Ovih se, piše WebMD, drže najzdraviji ljudi na svijetu
Doručkujte: Doručak je važan iz više razloga jer pokreće metabolizam i može spriječiti prejedanje kasnije tijekom dana. Istraživanja pokazuju da odrasli koji jedu zdrav doručak često bolje funkcioniraju na poslu, dok djeca koja doručkuju postižu bolje rezultate na testovima. Ako vam ne odgovara obilan obrok rano ujutro, dovoljno je pojesti nešto laganije, poput voća ili zobene pločice, ali doručak ne bi trebalo preskakati.
Planirajte obroke: Planiranje obroka dugoročno može uštedjeti i vrijeme i novac. Dobro je unaprijed razmisliti o svojim ciljevima i potrebama, bilo da želite smršavjeti, smanjiti unos šećera, masti ili ugljikohidrata, ili pak povećati unos proteina i vitamina. Kada unaprijed znate što ćete jesti i kada, lakše ćete izbjeći impulzivne i manje zdrave izbore.
Pijte dovoljno vode: Dobra hidracija jedna je od osnovnih navika za očuvanje zdravlja. Dovoljan unos vode pomaže tijelu na više načina, a može pridonijeti i kontroli tjelesne težine. Uz to, zaslađena pića povezuju se s pretilošću i dijabetesom tipa 2, pa je voda daleko bolji izbor, a okus joj možete obogatiti kriškama limuna, naranče, lubenice ili krastavca.
Napravite pauzu za kretanje: Umjesto još jedne šalice kave, ponekad je korisnije ustati i malo se razgibati. Kratko istezanje, nekoliko iskoraka ili pola sata hodanja mogu pozitivno djelovati i na tijelo i na raspoloženje. Čak i ako nemate vremena za dulju aktivnost u komadu, i kraći periodi kretanja tijekom dana mogu biti od velike koristi.
Povremeno se isključite s interneta: Stalno provjeravanje e-maila i društvenih mreža mnogima je postalo svakodnevica, no odmak od ekrana može biti vrlo blagotvoran. Kad manje vremena provodimo uz mobitel i računalo, otvara se prostor za druge aktivnosti koje opuštaju i ispunjavaju. Šetnja, čitanje knjige ili priprema obroka s nekim bliskim često su puno korisniji za mentalno zdravlje od beskrajnog skrolanja.
Naučite nešto novo: Učenje novih vještina pomaže očuvati mozak aktivnim i zdravim. To može biti ples, tečaj kreativnog pisanja ili učenje stranog jezika. Mentalni izazovi mogu usporiti znakove starenja, a neka istraživanja upućuju i na to da mogu odgoditi pojavu simptoma Alzheimerove bolesti.
Nemojte pušiti: Ako pušite, prestanak je jedan od najvažnijih koraka koje možete poduzeti za svoje zdravlje. Tijelo se počinje oporavljati vrlo brzo, pa već 20 minuta nakon posljednje cigarete dolazi do snižavanja krvnog tlaka i pulsa. Odluku nije lako provesti, ali pomoć liječnika može biti važan prvi korak prema uspjehu.
Spavajte dovoljno: Kvalitetan san donosi brojne koristi, od boljeg raspoloženja do veće koncentracije i bolje memorije. Dugoročno može smanjiti rizik od srčanih bolesti i pomoći u održavanju zdrave tjelesne težine. Preporuka je spavati između sedam i devet sati na noć, a dodatno pomaže i odlazak na spavanje te buđenje u približno isto vrijeme svaki dan.
Jačajte mišiće: Vježbe snage pomažu tijelu da masno tkivo zamjenjuje mišićnom masom, zbog čega se troši više kalorija čak i u mirovanju. Osim toga, takav oblik aktivnosti može pomoći u mršavljenju, jačanju srca i očuvanju zdravlja kostiju. Sklekovi, iskoraci i vježbe s utezima preporučuju se barem dva puta tjedno.
Boravite na otvorenom: Samo nekoliko minuta na suncu može povećati razinu vitamina D, što pozitivno djeluje na kosti, srce i raspoloženje. Boravak vani također potiče na više kretanja, umjesto dugog sjedenja pred televizorom ili računalom. Ako je moguće, birajte prirodu i zelene površine jer istraživanja pokazuju da one mogu pridonijeti osjećaju mira i smirenosti.
Održavajte ravnotežu: Dobra ravnoteža važna je u svakoj životnoj dobi. Mlađima i aktivnima pomaže u sprečavanju ozljeda, a starijima omogućuje dulju samostalnost i smanjuje rizik od padova i prijeloma. Joga i tai chi odlični su za razvijanje ravnoteže, ali i obična šetnja može biti od pomoći.
Budite svjesno prisutni: Mindfulness može značiti meditaciju, ali i jednostavno usporavanje i obraćanje pažnje na trenutak u kojem se nalazimo. Istraživanja pokazuju da takav pristup smanjuje stres, ublažava bol i poboljšava raspoloženje. Znanstvenici su otkrili i da redovita meditacija može utjecati na dijelove mozga povezane s emocijama, učenjem i pamćenjem, a čak i svakodnevni poslovi, poput pranja suđa, mogu biti korisni ako ih obavljamo svjesno i bez žurbe.