Jeste li znali?

Često pijete gazirana pića? Stručnjaci kažu kako biste trebali prestati što prije s ovom navikom

Foto: Shutterstock
Često pijete gazirana pića? Stručnjaci kažu kako biste trebali prestati što prije s ovom navikom
04.09.2019.
u 10:39
Oni koji su konzumirali dvije ili više čaša šećerom zaslađenih gaziranih pića dnevno imali su osam posto veću opasnost od prijevremene smrti u usporedbi s onima koji su pili manje od čaše mjesečno
Pogledaj originalni članak

Konzumiranje gaziranih pića zaslađenih šećerom ili umjetnim nadomjescima šećera može povećati rizik od prijevremene smrti, pokazuje novo istraživanje.

Foto: Shutterstock

Znanstvenici su istraživanjem, koje je obuhvatilo više od 400.000 odraslih osoba u Europi tijekom više od 16 godina, utvrdili da je rizik od prijevremene smrti povećan kod onih koji su konzumirali dvije ili više čaša gaziranih pića zaslađenih šećerom ili umjetnim sladilima dnevno, objavljeno je u stručnom časopisu JAMA Internal Medicine.

“Naši rezultati za zaslađena gazirana pića pružaju dodatne argumente za ograničavanje njihove konzumacije i zamjene drugim zdravijim pićima, po mogućnosti vodom”, kaže autor studije Neil Murphy, znanstvenik u Međunarodnoj agenciji za istraživanje raka.

“Što se tiče umjetno zaslađenih gaziranih pića moramo bolje proučiti mehanizme koji se skrivaju iza te veze. Istraživanja poput naših, nadajmo se, potaknut će te napore. Možda sama gazirana pića nisu temelj svega", dodaje Murphy.

Nova saznanja ne znače da gazirana pića izazivaju prijevremenu smrt zbog toga što “u ovim vrstama istraživanja postoje i drugi faktori koji stoje iza odnosa koje smo uočili”, dodao je Murphy. “Primjerice, konzumiranje velikih količina gaziranih pića može biti znak nezdrave prehrane općenito.”

Kako bi bolje proučili moguće veze gaziranih pića i prijevremenog mortaliteta, Murphy i njegov tim proučili su podatke međunarodne studije koja je trajala od 1992. do 2000.

Studijom je analizirana prehrana na početku istraživanja, uključujući konzumiranje gaziranih pića. Ispitanici su također ispunjavali upitnike o stilu života, obrazovanju, pušenju, unosu alkohola i fizičkoj aktivnosti.

Nakon što su isključili ispitanike koji su već patili od karcinoma, srčanih bolesti i dijabetesa na početku istraživanja, kao i one za koje ne postoje podaci o konzumiranju gaziranih pića, znanstvenici su izdvojili 451.743 osobe koje su bile prosječno obuhvaćene istraživanjem 16,4 godina.

Prosječna dob na početku istraživanja bila je 51 godina, a tijekom istraživanja umrla su  41.693 ispitanika.

Kad su znanstvenici proučili njihove podatke, uzeli su u obzir faktore koji bi mogli povećati rizik od prijevremene smrti, poput indeksa tjelesne mase i pušenja te utvrdili su da su ispitanici koji su konzumirali dvije ili više čaša zaslađenih gaziranih napitaka dnevno imali 17 posto veće izglede prijevremeno umrijeti u usporedbi s onima koji su konzumirali manje od jedne čaše tih gaziranih pića mjesečno.

Oni koji su konzumirali dvije ili više čaša šećerom zaslađenih gaziranih pića dnevno imali su osam posto veće izglede prijevremeno umrijeti u usporedbi s onima koji su pili manje od čaše mjesečno, a oni koji su konzumirali dvije ili više čaša umjetno zaslađenih gaziranih pića dnevno imali su 26 posto veće izglede prijevremeno umrijeti u odnosu na one koji su konzumirali manje od čaše umjetno zaslađenih gaziranih napitaka mjesečno.

Znanstvenici dozvoljavaju da postoje druge razlike između dviju skupina ispitanika osim konzumacije gaziranih napitaka.

“Oni koji su pili mnogo gaziranih pića imali su viši indeks tjelesne mase i bilo je vjerojatnije da su pušači”, kazao je Murphy. “Statistički smo uzeli u obzir u našim analizama indeks tjelesne mase, pušenje i druge rizike smrtnosti koji su mogli utjecati na naše rezultate, no povezanost je ostala. No ne možemo isključiti mogućnost da su ti faktori utjecali na naša otkrića, stoga ne možemo tvrditi da su otkrivene veze uzročno-posljedične”.

"Istraživanja poput ovih pomažu, no ako stvarno želite bolje razumjeti kako hrana i piće utječu na zdravlje, morate zaroniti dublje”, kaže Bruce Y. Lee sa sveučilišta Johns Hopkins i naglašava da je u međuvremenu najbolje držati se prirodne hrane".

Pogledajte koliko muškarci poznaju ženske beauty proizvode:

Važnost prevencije

Karcinom gušterače jedno je od najzloćudnijih oboljenja probavnog trakta, no zašto mu se ne posvećuje dovoljno pozornosti?

Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb i „Rechts der Isar“, sveučilišna bolnica Tehničkog sveučilišta u Münchenu – jednog od najboljih fakulteta u Njemačkoj, potpisali su Ugovor o suradnji, što donosi novu eru u liječenju tumora te predstavlja suradnju koja se odnosi na korištenje naprednih tehnologija i vrhunske kirurgije u borbi protiv tumora, kao i dijeljenje znanja o najmodernijim medicinskim rješenjima za kirurško, radiokirurško i hibridno liječenje bolesti.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.