Prizor može djelovati gotovo nadrealno: na stabljici trske, kamenu uz obalu jezera ili čak na betonskom zidu kanala, zalijepljena je nakupina koja izgleda poput žvakaće gume jarke, neprirodno ružičaste boje. No, ovaj upečatljiv prizor nije djelo prirode na koje bismo trebali gledati s divljenjem, već crveni alarm. Riječ je o jajima invazivnog jabučnog puža (iz roda Pomacea), vrste podrijetlom iz Južne Amerike koja se smatra jednim od najgorih svjetskih invazivnih štetnika. Njegova pojava predstavlja ozbiljnu prijetnju koja zahtijeva hitnu i odlučnu reakciju.
Proždrljivost je ključna odlika ove vrste. Jabučni puževi imaju nezasitan apetit za vodenim biljem, a u područjima gdje su se proširili, poput jugoistočne Azije, postali su poljoprivredna noćna mora. Posebno su opasni za uzgajivače riže, gdje se mladi puževi i odrasle jedinke hrane tek posađenim biljkama, režući njihove stabljike pri samom dnu, piše Blic. To dovodi do potpunog uništenja usjeva, a procjenjuje se da štete na poljima riže mogu doseći i do 50 posto prinosa. Osim riže, ugrožene su i druge kulture poput taroa te autohtone vodene biljke ključne za zdravlje močvarnih staništa.
Odrasli puževi mogu narasti do impresivne veličine, a neki primjerci dosežu veličinu ljudske šake. Njihova prilagodljivost je zapanjujuća - posjeduju i škrge i pluća, što im omogućuje disanje i u vodi i izvan nje te preživljavanje sušnih razdoblja zakopavanjem u mulj. Ipak, ono što ih čini toliko opasnima jest njihova nevjerojatna sposobnost reprodukcije. Ženka može položiti novo leglo svakih pet do četrnaest dana, a svaka jarko ružičasta nakupina sadrži između 200 i 600 jaja. Jaja polažu iznad vodene linije kako bi ih zaštitili od grabežljivaca i osigurali visok postotak preživljavanja.
Osim ekološke i ekonomske štete, jabučni puž predstavlja i rizik za ljudsko zdravlje. Poznati je prijenosnik parazita Angiostrongylus cantonensis, poznatog kao štakorska plućna glista, koji kod ljudi može uzrokovati eozinofilni meningitis – ozbiljnu bolest. Do zaraze dolazi konzumacijom sirovih ili nedovoljno kuhanih puževa. Dodatan oprez potreban je i pri rukovanju jajima, jer sadrže neurotoksin koji može izazvati iritaciju kože i očiju. Širenje ove vrste potpomognuto je ljudskim djelovanjem, prvenstveno kroz trgovinu akvarijskim ljubimcima i njihovim neodgovornim puštanjem u prirodu.
S obzirom na veliku opasnost koju predstavljaju, jabučni puževi su u Europskoj uniji klasificirani kao karantenski štetnici, što znači da je njihov uvoz, prodaja i uzgoj strogo zabranjen. U Hrvatskoj postoji i zakonska obveza prijave svakog sumnjivog nalaza. Ako uočite karakteristična ružičasta jaja ili samog puža, dužni ste to odmah prijaviti Državnom inspektoratu, odnosno nadležnoj fitosanitarnoj inspekciji. Prijavu možete izvršiti putem mobilne aplikacije "Invazivne vrste u Hrvatskoj" ili web stranice invazivnevrste.hr, gdje je moguće poslati fotografiju i točnu lokaciju nalaza.
Dok čekate upute stručnjaka, jaja možete i sami uništiti. Najbolji način je nositi zaštitne rukavice, pažljivo sastrugati grozd s podloge te ga potom temeljito zdrobiti kako bi se osiguralo da se embriji ne razviju. Važno je naglasiti da guranje jaja u vodu nije učinkovita metoda jer im je za razvoj potreban zrak. Treba napomenuti da postoji i bezopasna sluzava gljiva koja stvara slične ružičaste nakupine, ali u slučaju sumnje uvijek je bolje reagirati. Ključna mjera prevencije ostaje odgovorno ponašanje – nikada ne puštajte akvarijske životinje i biljke u prirodu.
nije uopće opasno - pa ja to jedem skupa sa malinama