Ilustrirana knjiga kolekcionara starih razglednica i fotografija Berislava Sekelja "Šetnja starim Zagrebom" predstavljena je u petak navečer u prostoru Hrvatskoga kulturnog društva Napredak u Zagrebu.
O knjizi je, umjesto najavljene Irene Kraševac, govorila pomoćnica ravnatelja Instituta za povijest umjetnosti Ivana Haničar Buljan te autor knjige Berislav Sekelj.
Haničar Buljan je istaknula kako je Institut za povijest umjetnosti nakon potresa izradio veći broj konzervatorskih elaborata za obnovu zagrebačke arhitekture pa je Institut sa Sekeljem uspostavio trajnu suradnju.
Sekelj je Institutu, naglasila je, stavio na raspolaganje svoju bogatu zbirku razglednica Zagreba. Zahvaljujući suradnji razglednice su digitalizirane i sada su sastavni dio temeljne istraživačke dokumentacije, dodala je.
Ocijenila je kako su razglednice, napravljene prema fotografijama snimljenim krajem 19. i početkom 20. stoljeća, vrijedan arhivski materijal i dragocjene za proučavanje brojnih zagrebačkih ulica i trgova te pojedinačnih kuća u vrijeme kada su nastale.
Smatra kako se po vrijednosti Sekeljeva zbirka može usporediti sa zbirkama iz Muzeja grada Zagreba, sa Grafičkom zbirkom NSK.
Naglasila je kako je Sekelj prepoznao specifične vrijednosti koje proizlaze iz fotografija što svjedoče o Zagrebu kakav je nekad bio. Kako bismo razumjeli grad u kojem živimo treba upoznavati njegovu povijest, običaje i navade njegovih stanovnika te čuvati sjećanje na neka prošla vremena kada se Zagreb gradio u stilu najboljih srednjoeuropskih arhitektonskih škola, rekla je Haničar Buljan.
Istaknula je kako je knjiga rezultat dugotrajnoga i strpljivog te vrlo osobnog istraživačkoga rada Berislava Sekelja koji se još od osnovne škole bavi filatelijom.
Podsjetila je kako desetljećima skuplja razglednice, čestitke, dopisnice, pisma, poštanske žigove i druge tragove poštanske povijesti. On je kroz niz godina obradio poštansku povijest, napomenula je i dodala kako je 2005. objavio knjigu Poštanska povijest BiH.
Ocijenila je i kako je za Sekelja posebno važna povijest iz razdoblja Austro-Ugarske. To je vrijeme velikih promjena, modernizacije i izgradnje institucija, razvoja prometa, komunikacija i gradova, rekla je i dodala kako je upravo Zagreb u doba Austro-Ugarske tema knjige koju predstavlja.
Podsjetila je kako je u knjizi riječ o Zagrebu na prijelazi iz 19. u 20. stoljeća. Knjiga je doista, ne samo metaforička, nego stvarana i prostorna šetnja po starom Zagrebu, rekla je i dodala kako prati Zagreb od Gradeca, Strossmayerova šetališta i Kaptola do Trga bana Jelačića, Ilice i Donjega Grada sve do Maksimira i zagrebačke okolice.
Ocijenila je kako je to imaginarna šetnja kroz grad koji se prepoznaje po slici i tekstu. Grad je prikazan kroz razglednice, koje nisu samo ilustracija nego su dokumenti. Kroz njih se, istaknula je, može pratiti izgled prostora, razvoj ulica i trgova, oblikovanje pročelja, promet i javne institucije, svakodnevni život i povijest izdavaštva razglednica, njihovo grafičko oblikovanje.