Svjetska premijera filma "Yugo ide u Ameriku" redatelja Filipa Grujića i Alekse Borkovića, koja će se održati 18. ožujka na prestižnom festivalu dokumentarnog filma u Kopenhagenu, ponovno je u fokus javnosti vratila priču o jednom od najprepoznatljivijih simbola bivše države.
Ovaj dokumentarac, nastao u koprodukciji beogradske kuće Naked i zagrebačkog Restarta, prati putovanje skupine prijatelja dok starim Yugom krstare od New Yorka do Los Angelesa, prelazeći više od deset tisuća kilometara kroz 23 savezne države. Njihova avantura, koja je trajala 48 dana, pokušaj je da se odgonetne enigma Yuga. Kako je jedan maleni socijalistički automobil uopće dospio na kompetitivno američko tržište osamdesetih i zašto je taj danas kultni auto, stekao titulu najgoreg automobila u povijesti?
Autori su svoju odiseju opisali kao ispunjavanje posljednje liste želja za Yugo, 33 godine nakon što je posljednji primjerak uvezen u SAD. Da bi svoju ludu avanturu priveli kraju, ekipa je u kolovozu 2023. pokrenula i Indiegogo kampanju. Cilj je bio prikupiti 12.000 dolara, ne samo za troškove goriva, smještaja i hrane, već i za nepredviđene popravke - neizbježan dio putovanja u automobilu poznatom po svojoj nepouzdanosti.
Kampanja je ostvarila svoj cilj, a ekipa je Yugom sigurno stigla do Los Angelesa. "U ovom prebrzom svijetu koji je stigao do vrhunca gubljenja razuma, Yugo je podsjetnik da nije sve u brzini. Štoviše, ponekad je ljepše ići polako. Imati razloga da zastaneš. Popraviš, pogledaš, upoznaš", poručili su autori uoči premijere za Danas.rs.
A priča o Yugovom pohodu na Ameriku zaista je filmska. Počela je sredinom osamdesetih kao "posao stoljeća" kontroverznog američkog poduzetnika Malcolma Bricklina, čovjeka koji je prethodno na američko tržište uspješno uveo Subaru. Ugledavši potencijal u jeftinom i jednostavnom automobilu, Bricklin je s kragujevačkom Zastavom sklopio ugovor i u kolovozu 1985. Yugo je stigao na američko tlo.
S cijenom od samo 3.990 dolara, bio je uvjerljivo najjeftiniji novi automobil na tržištu, što je izazvalo neviđenu pomamu. Amerikanci su ostavljali pologe ni ne vidjevši automobil, a prodaja je rasla nevjerojatnom brzinom, dosegnuvši vrhunac 1987. godine s gotovo 49 tisuća prodanih primjeraka. Na internetu se još mogu pronaći reklame iz tog perioda, u kojima Yugo drifta po snijegu i utrkuje se s krdom konja, a reklamiran je i kao "savršen auto za studente koji nemaju novca" i "mlade parove koji tek započinju zajednički život". Navodno, tvrdile su reklame, taj auto bio i službeno vozilo odbojkaške reprezentacije, a u njega su se jednom uspjela nagurati čak 33 studenta!
Međutim, Zastava se borila s ispunjavanjem strogih američkih standarda, ali i s financijskim gubicima zbog nepovoljnog tečaja dolara i njemačke marke. S druge strane, američki kupci, naviknuti na komfor, ubrzo su otkrili sve njegove mane. Yugo je bio zamišljen kao gradski auto za europske prilike i jednostavno nije bio stvoren za američke autoceste i tamošnji stil života. Negativne recenzije, loši rezultati na testovima sigurnosti i medijski prenapuhana priča o vozačici koju je vjetar navodno otpuhao s mosta u Michiganu zapečatili su mu sudbinu. Yugo je postao predmetom ismijavanja i sinonim za neuspjeh, a urbana legenda glasi da su neki trgovci uz svaki prodani Cadillac poklanjali Yugo.
No, Yugo je na taj način postao i neizostavan dio američke pop-kulture. Pojavio se u više od 15 holivudskih filmova, najčešće u scenama gdje eksplodira ili se raspada, poput one u filmu "Umri muški 3". Vrhunac dogodio se kada je jedan profesor umjetnosti u New Yorku otkupio 39 odbačenih Yuga sa smetlišta za sitniš i podijelio ih studentima da od njih naprave umjetnička djela. Tako su nastali Yugo-klavir, Yugo-toster i Yugo-upaljač!
Film "Yugo ide u Ameriku", koji je nastao uz podršku fonda Eurimages, Filmskog centra Srbije, Hrvatskog audiovizualnog centra i United Media Grupe, pokušava istražiti sve te slojeve priče kroz kvarove, susrete s američkim entuzijastima koji i danas čuvaju svoje primjerke i razgovore sa sudionicima tog propalog posla stoljeća.
Autori filma su Filip Grujić i Aleksa Borković, montažerka: Kristina Todorović, snimatelji zvuka Aleksandar Blažić i Ivana Finci, producentica Čarna Vučinić (Naked), koproducentica Vanja Jambrović (Restart), a pridruženi producent Oliver Sertić (Restart).