Na Redditu se danas razvila zanimljiva rasprava kada se profesor književnosti iz Južne Amerike s hrvatskim korijenima obratio domaćoj Reddit zajednici s molbom za preporuke knjiga koje bi mu pomogle shvatiti kulturu zemlje svojih predaka. A odgovori koje je dobio bili su interesantna mješavina klasika i suvremenih djela.
"Pozdrav svima! Ja sam Južnoamerikanac hrvatskih korijena koji ne zna gotovo ništa o Hrvatskoj, ali htio bih do promijeniti. Profesor sam književnosti, pa sam zaključio da bi odličan način za upoznati Hrvatsku i njenu kulturu bi čitati hrvatsku književnost. Ovdje sam kako bi vas pitao za preporuke! Tražim beletristiku, bilo romane ili poeziju koji predstavljaju vašu zemlju, klasike, ili jednostavno dobre knjige hrvatskih autora. Molim vas preporučite mi knjige s prijevodima na engleski ili španjolski, budući da ne govorim vaš jezik. Hvala!", napisao je.
Odaziv domaćih redditora bio je poprilično raznolik, a njihove preporuke sjajno pokazuju kako to Hrvati vide vlastitu kulturu kroz prizmu literature. Među komentarima su se brzo istaknuli favoriti koji čine nezaobilazni dio hrvatskog književnog kanona.
Na samom vrhu, s najviše glasova, našla se Ivana Brlić-Mažuranić i njezine "Priče iz davnine" (Croatian Tales of Long Ago). Mnogi su se složili da je riječ o djelu koje predstavlja temelj hrvatske književnosti za djecu i odrasle, duboko ukorijenjenom u slavenskoj mitologiji. "Ne mogu dovoljno preporučiti ovu knjigu", napisao je jedan korisnik, dodavši kako ju je poklonio prijatelju iz Poljske koji je bio oduševljen, nazvavši je "jednim od najvažnijih hrvatskih književnih djela svih vremena".
Kao nezaobilazno ime za razumijevanje hrvatskog mentaliteta i društvenih previranja dvadesetog stoljeća, opetovano se spominjao Miroslav Krleža. Uz komentar da je "Krleža najveći hrvatski pisac", posebno je istaknut njegov roman "Na rubu pameti" (On the Edge of Reason), za koji jedan komentator tvrdi da će autoru objave "reći sve što treba znati o Hrvatskoj". Uz Krležu, preporučeni su i pjesnički klasik Tin Ujević i njegova "Kolajna" te Pavao Pavličić sa svojim "Dobrim duhom Zagreba".
Rasprava se nije zaustavila samo na klasicima. Veliku pažnju privukli su i suvremeni autori, a najviše se isticalo ime Kristiana Novaka. Njegovi romani "Ciganin, ali najljepši", "Črna mati zemla" i "Slučaj vlastite pogibelji" preporučeni su kao djela koja prikazuju hrvatsko društvo iz perspektive običnih ljudi te se bave vrlo relevantnim i aktualnim društvenim temama. Među preporukama našli su se i Miljenko Jergović s obiteljskom sagom "Dvori od oraha", za koju je jedan komentator napisao: “Ako želite nešto novije, ovo je vjerojatno najbolje... Uspoređivali su je s Marquezovim remek-djelom ‘Sto godina samoće’”, te Zoran Ferić i njegov krimić "Smrt djevojčice sa žigicama", opisan kao "misterij ubojstva u stilu Twin Peaksa smješten na hrvatskom otoku".
Među preporukama su se našli i autori poput Ranka Marinkovića, Dubravke Ugrešić, Daše Drndić, Olje Savičević Ivančević, Ante Tomića i Roberta Perišića...
Ipak, najžustriji dio rasprave pokrenula je preporuka koja tehnički uopće ne pripada hrvatskoj književnosti – talijanski strip "Alan Ford". "Ovo nije hrvatska književnost, ali morate razumjeti Alana Forda da biste razumjeli hrvatski (ili bolje rečeno, ex-Yu) mentalitet", istaknuo je jedan komentator. Neki su se tome oštro usprotivili, no drugi su se pak složili, objašnjavajući kako je legendarni prijevod Nenada Brixyja zapravo "poetski prepjev" te da je toliko utjecao na generacije da savršeno oslikava hrvatski mentalitet, cinizam i humor. Ipak, budući da naš južnoamerički profesor ne zna hrvatski, ovaj prijedlog mu baš i nije od koristi.
Koje knjige vi mislite da najbolje predstavljaju Hrvatsku, našu kulturu, društvo i mentalitet, napišite nam u komentarima.
Jedno je sigurno, Hrvati obožavaju pljuvati po svome. A oni koji su u običnom životu najnemoralniji takvi najviše pljuju.