Rijetka je prilika europsku kinematografiju pratiti na našim televizijskim kanalima pa je idealna prilika da danas u reprizi na HRT3 pogledate njemački film "Balon" redatelja Michaela Herbiga.
Radnjom oživljava jednu od najnevjerojatnijih priča o bijegu iz doba hladnog rata. Riječ je o istinitom događaju koji je šokirao svijet.
U jesen 1979. godine, dok je Željezna zavjesa čvrsto dijelila Europu, dvije obitelji iz Tiringije u Istočnoj Njemačkoj odlučile su se na potez koji je prkosio logici, zakonima fizike i jednom od najbrutalnijih nadzornih aparata u povijesti. Obitelji Strelzyk i Wetzel, predvođene prijateljima Peterom, električarom, i Günterom, zidarom, nisu planirale bježati kroz minska polja ili ispod bodljikave žice. Njihov je plan bio preletjeti "pojas smrti" u balonu na vrući zrak koji su sami sašili u tajnosti podruma.
Njemački redatelj Michael "Bully" Herbig, inače poznat po komedijama, prihvatio se ovog nevjerojatnog materijala i stvorio napeti triler "Balon", koji vjerno rekonstruira događaj što je postao simbolom ljudske domišljatosti i nezaustavljive želje za slobodom. Film se ne bavi samo tehničkim podvigom, već i paranojom života u državi u kojoj je svaki susjed mogao biti doušnik zloglasne tajne policije Stasi. Prije nego što je snimio film, Herbig je smio pregledati dosje na više tisuća stranica koji je o letu balonom sastavio Stasi, nekadašnja tajna služba Istočne Njemačke. Međutim, film se općenito smatra uzbudljivim akcijskim trilerom kojemu, prema nekim kritičarima, nedostaje povijesne dubine.
Ideja se rodila gotovo naivno. Günter Wetzel je u jednom zapadnom časopisu pročitao članak o međunarodnom festivalu balona u Albuquerqueu u Novom Meksiku. "Platnena vreća, malo vrućeg zraka unutra i idemo gore", opisao je svoju početnu zamisao. No, realizacija je bila sve samo ne jednostavna. Tijekom osamnaest mjeseci, dvije obitelji, uključujući supruge Doris i Petru, potajno su radile na svom snu. Morali su kupiti više od tisuću četvornih metara materijala, uglavnom tafta, putujući diljem zemlje i kupujući tkaninu u malim količinama kako ne bi privukli pozornost. Svakom su prodavaču pričali drugu priču, od toga da prave šatore za kampiranje do jedara za jedriličarski klub. U podrumu su šivali goleme trake materijala na kućnoj šivaćoj mašini, dok su istovremeno na zapadnonjemačkom radiju pažljivo slušali vremensku prognozu, čekajući idealne uvjete, odnosno snažan sjeverni vjetar koji bi ih odnio preko granice.
Dramaturgija filma, baš kao i stvarni životni scenarij ovih obitelji, počiva na napetosti koja raste nakon prvog, katastrofalnog neuspjeha. U prvom pokušaju sudjelovala je samo obitelj Strelzyk, no njihov se balon zbog vlage u zraku srušio samo nekoliko stotina metara od granice, ali i dalje na istočnonjemačkom teritoriju. Morali su pobjeći s mjesta pada, ostavljajući za sobom ključni dokaz, samu letjelicu. Sljedećeg jutra, graničari pronalaze ostatke balona, a Stasi pokreće sveobuhvatnu istragu kako bi pronašao "izdajnike". Za obitelji Strelzyk i sada ponovno uključene Wetzele, utrka s vremenom je počela. Znali su da je samo pitanje dana kada će im agenti zakucati na vrata. U nevjerojatnom pritisku, svjesni da ih se traži po cijeloj državi, morali su u rekordnom roku sašiti novi, još veći i pouzdaniji balon.
Vrhunac priče dogodio se u prohladnoj noći 16. rujna 1979. godine. Četiri odrasle osobe i četvero djece, u dobi od dvije do petnaest godina, stisnuli su se u malenu, ručno izrađenu gondolu od metalnih limova i užeta za rublje. Iznad njih se dizao divovski balon, skrojen od šarenih komada tkanine, visok preko trideset metara. Gotovo pola sata lebdjeli su u potpunom mraku na visini od dvije tisuće metara, prolazeći iznad stražarskih tornjeva i reflektora, dok im je plin bio pri kraju. Naposljetku, sigurno su sletjeli u polje u Bavarskoj, pet kilometara unutar Zapadne Njemačke. Njihov bijeg postao je međunarodna senzacija i jedno od najvećih poniženja za sigurnosni aparat DDR-a, koji je o obiteljima na kraju prikupio dosje od čak dvije tisuće stranica.
Iako su na Zapadu dočekani kao heroji, njihov život nije bio bez izazova. Stasi ih nije ostavio na miru, pokrenuvši operaciju kodnog imena "Kruška" s ciljem psihološkog uništavanja i stvaranja razdora među njima. Medijski pritisak i različiti pogledi na budućnost doveli su do toga da se prijateljstvo dviju obitelji s vremenom ugasilo. Obitelj Strelzyk se nakon pada Berlinskog zida čak vratila u svoj rodni grad Pößneck.
Redatelj Michael Herbig, koji je kao dječak bio fasciniran njihovom pričom, snimio je film uz pristanak i suradnju obitelji, nezadovoljnih Disneyjevom ekranizacijom iz 1982. godine pod nazivom "Night Crossing".