Distopijski roman Jacqueline Harpman "Ja koja muškarce nisam poznavala" u prijevodu Milene Ostojić priča je o trideset i devet žena koje žive zatočene u podzemnom kavezu, bez sjećanja na to kako su tamo dospjele.
Kad se jedna od njih, žena koja nikad neće upoznati muškarca, pokaže ključnom za bijeg, roman prerasta u nemilosrdnu, egzistencijalističku i distopijsku priču o preživljavanju u svijetu koji ih čeka na površini.
Jacqueline Harpman belgijska je spisateljica koja je preživjela nacističku okupaciju, kasnije i diplomirana psihoanalitičarka, autorica više od petnaest romana i dobitnica nagrade Prix Médicis.
"Ispravak" Thomasa Bernharda u prijevodu Branke Grubić prati neimenovanog pripovjedača koji se vraća u Austriju kako bi pročešljao zapise svog prijatelja iz djetinjstva, briljantnog, ali napaćenog znanstvenika Roithamera, čija se opsesivna težnja za savršenstvom – izgradnja stošca posvećenog voljenoj sestri pretvara u tragediju. Slažući slagalicu prijateljeva sloma iz tisuća papirića, pripovjedač otkriva priču o geniju prisiljenom preispitivati vlastita uvjerenja do krajnjih granica.
Bernhard, jedan od najprevođenijih austrijskih pisaca 20. stoljeća, poznat je po dugim, ponavljajućim rečenicama i mračnom humoru kojim je secirao društvene norme i autoritet, navodi nakladnik.
Crnohumorni debitantski roman francuskog pisca Davida Ducreuxa Sinceya "Zakon slabijeg" prati neimenovanog pripovjedača čije je djetinjstvo obilježeno majčinim omalovažavanjem i zlostavljanjem. Jedini bljesak zlosretne nade dolazi kroz prijateljstvo s Romainom Poissonom, neobičnim vršnjakom uvjerenim u veliku budućnost koja ga čeka. On ga podučava "zakonima života", postajući pri tome ništa sretnija protuteža pripovjedačevoj majci, odnos s kojom pritom postaje sve mračniji.
Sincey radi u izdavačkoj kući Gallimard, gdje je zadužen za više uređivačkih i promotivnih funkcija, a ovaj roman u prijevodu Andree Rudan njegov je prvenac.
"Meksičke željeznice" Gian Marca Griffija enciklopedijski je roman koji spaja povijesnu fikciju, znanstveni diskurs i magijski realizam, odajući počast Borgesu, Bolañu i Rulfu. Griffi, talijanski pisac iz Piemonta, s ovim je romanom (2022.) postigao ogroman uspjeh i postao prava spisateljska senzacija, navodi izdavač. Roman je prevela Barbara Šarić.
"Stogodišnji rat protiv Palestine" Rashida Khalidija, u prijevodu Marina Popovića, snažna je argumentirana povijest Palestine, navodi izdavač, ispričana kroz prizmu više od stotinu godina neprekinutog sukoba i kolonijalnog nasilja. Kombinirajući arhivska istraživanja, diplomatske dokumente i vlastitu obiteljsku povijest, ugledni povjesničar Bliskog istoka Rashid Khalidi razotkriva mehanizme moći koji su oblikovali sudbinu palestinskog Naroda, ističu iz izdavačke kuće.
Djelo čileanskog pisca Joséa Donosa iz 1966. godine "Mjesto bez granica" dočarava jedan sudbonosni dan u životu zaboravljenog gradića koji tone u propast. U središtu je sudbina Manuele, plesačice i prostitutke u bordelu kojim upravlja njezina kći, nad kojom se nadvijaju dvojica muškaraca vođenih pohlepom i potisnutom seksualnošću. Roman je prevela Nina Lanović. José Donoso jedan je od pisaca hispanoameričkog booma, autor romana "Besramna noćna ptica" i "Krunidba".
Adolfo Bioy Casaresa napisao je roman "Morelov izum" za koji je Jorge Luis Borges rekao da ga karakterizira savršena fabula, navodi izdavač. Roman u prijevodu Matije Janeša počinje kao priča o bijegu, a pretvara se u zagonetku koja briše granice između stvarnosti i iluzije.