Godina 2025. u kulturi će ostati zapamćena kao godina skandala, kontroverzi, ali i velikih uspjeha. U nastavku vam donosimo pet najvećih događaja koji su obilježili kulturu u 2025. godini.
Veliko obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva
U ožujku 2024. Hrvatski sabor proglasio je 2025. godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, kao podsjetnik na bitne trenutke u povijesti hrvatskog naroda − godinu krunjenja prvog hrvatskog kralja Tomislava kao i njegov spomen u pismu pape Ivana X. kojim je 925. godine sazvan Prvi splitski crkveni sabor, čime je Hrvatska postala samostalnim i priznatim kraljevstvom. To je imalo ključnu ulogu u oblikovanju hrvatskog nacionalnog identiteta i suverenosti, a veliku obljetnicu obilježile su kulturne institucije i pojedinci diljem Hrvatske. Večernji list priključio se proslavi velike obljetnice dokumentarno-igranim filmom "Kralj Tomislav" u režiji našeg glavnog urednika Dražena Klarića, u čijoj je produkciji sudjelovala cijela redakcija Večernjeg lista. Koproducirali smo, u suradnji s HNK Zagreb, i spektakularnu praizvedbu oratorija "Anno Domini 925. Kralj Tomislav" skladatelja Mateja Meštrovića, koju su brojni građani i uglednici pratili 2. srpnja 2025. na Trgu kralja Tomislava, u sklopu festivala Zagreb Classic.
Godina hrvatskog filma: bračni par Slijepčević i Igor Bezinović
Prvi put nakon 1962. i Oscara za “Surogat” Dušana Vukotića, ako ne računamo manjinske koprodukcije, Hrvatska je imala film u finalu najveće svjetske filmske nagrade. Veliki kipić zamalo je osvojio naš Nebojša Slijepčević, kratkim filmom “Čovjek koji nije mogao šutjeti” u produkciji Antitalenta. Na pobjednički niz koji je započeo godinu ranije, pobjedom u Cannesu i nagradom EFA, snažno je nastavio i u 2025., u kojoj je uz nominaciju za Oscar nanizao i brojne druge nagrade, među kojima se ističe francuski Cesar. Istovremeno, njegova supruga Vanja Jambrović nizala je priznanja za film “Fiume o Morte!” redatelja Igora Bezinovića, koji je producirala u Restartu. Uz tridesetak domaćih i međunarodnih nagrada, Bezinovićev je film ostvario i za hrvatske standarde nesvakidašnju gledanost.
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu dobilo je novu scenu
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu otvorilo je vrata svoje nove, suvremene kazališne pozornice HNK2 u Ulici Božidara Adžije 7a, događajem koji je označio povijesni trenutak za hrvatsku kulturu. Nakon više od sedamdeset godina iščekivanja prikladne lokacije i mogućnosti izgradnje druge scene, HNK2 postao je prostor koji ujedinjuje tradiciju, inovaciju i viziju budućnosti naše središnje kazališne kuće. To se vidjelo već na otvorenju, koje je u osuvremenjenom programu “Slava umjetnosti 2.0” evociralo program otvorenja središnje zgrade kazališta iz 1895. godine. Ovaj umjetnički događaj okupio je ansamble Drame, Opere i Baleta, koji su nam nedugo potom servirali i spektakularan “Cabaret” u režiji Lea Mujića. Projekt obnove starih radionica koje su nakon potresa postale gradilište nove scene HNK koštao je čak 45 milijuna eura, no investicija se isplatila jer su ulaznice za HNK2 “planule”, bilo da se radi o raskošnim novim produkcijama ili repriznim komornim dramama, kao što je “Fafarikul” omiljene spisateljice Đurđice Čilić.
Erotika Marine Abramović u Manchesteru, a ljubav u Ljubljani
Marina Abramović najveće je umjetničko ime s naših prostora, a ova je godina bila jedan od njezinih životnih vrhunaca. U Manchesteru je 9. listopada postavila "Balkan Erotic Epic", četverosatni spektakl koji izvodi više od 70 glumaca, plesača i glazbenika, a u 13 prizora oživljava drevne erotske slavenske rituale temeljene i na tradiciji Hrvatske. O tom događaju, koji je započeo scenom smrti Tita, a eksplodirao u orgijama, pisali su svi mediji svijeta. U Beču upravo traje njezina prva austrijska retrospektiva postavljena u Albertini, a s Marinom smo se u intimnijem okruženju družili i u Ljubljani, na otvorenju njezine izložbe o radu i ljubavi s Ulayem 30. studenoga, na dan kada su oboje rođeni.
Međunarodna priznanja za Jergovića i Pavičića
Krajem godine iz Frakture je došla velika vijest: Miljenko Jergović dobitnik je Leipziške književne nagrade za europsko razumijevanje za zbirku pripovijedaka "Trojica za Kartal: Sarajevski Marlboro remastered", koja je do sada prevedena na desetak europskih jezika. Velik razlog za slavlje imao je i Jurica Pavičić, čija je zbirka pripovijedaka "Skupljač zmija", izvorno objavljena u Profilu, u studenome osvojila Prix NET – Nouvelles étrangères, priznanje koje za najbolju prevedenu zbirku kratkih priča dodjeljuje žiri francuskih knjižara, a predlažu je čitatelji i čitateljice. U istom tjednu, Pavičićev roman "Crvena voda" uvršten je na listu deset najboljih krimića i trilera 2025. godine prema izboru Financial Timesa.