Dugo nam se govori kako su prehrana i redovita tjelovježba ključni za zdrav život i usporavanje starenja. No, što ako posjet umjetničkoj galeriji ili pjevanje u zboru donose jednaku korist, i to sve do razine naše DNK? Upravo to sugerira nova studija koju su proveli istraživači s University College London (UCL), a čiji su rezultati objavljeni u znanstvenom časopisu Innovation in Aging.
Ovo je prvo istraživanje koje je izravno povezalo kulturni angažman s tempom biološkog starenja, otkrivajući da aktivnosti poput pjevanja, plesa, slikanja, čitanja, posjećivanja koncerata i muzeja mogu pomoći da ostanemo biološki mlađi.
Studija je obuhvatila opsežnu analizu podataka prikupljenih od 3556 odraslih osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu, koristeći informacije iz UK Household Longitudinal Study, nacionalno reprezentativnog uzorka. Znanstvenici su kombinirali odgovore iz anketa o učestalosti i raznolikosti sudjelovanja u kulturnim aktivnostima s analizom uzoraka krvi. ljučni alat u njihovom radu bili su takozvani epigenetski satovi, napredne metode koje mjere kemijske promjene na DNK i vašu biološku, a ne kronološku dob. Rezultati su pokazali jasan obrazac, što je sudjelovanje u kulturnim aktivnostima bilo češće i raznovrsnije, to je tempo starenja bio sporiji. Prema jednom od mjerenja, osobe koje su se bavile umjetničkim aktivnostima barem jednom tjedno starile su oko četiri posto sporije od onih koji su to činili rijetko ili nikada.
Zanimljivo, gotovo identičan učinak od četiri posto zabilježen je i kod osoba koje su vježbale najmanje jednom tjedno u usporedbi s onima koji nisu vježbali. Drugi test, poznat kao PhenoAge, koji procjenjuje biološku dob, otkrio je da su ljudi koji su tjedno konzumirali kulturu u prosjeku biološki godinu dana mlađi od svojih vršnjaka koji to nisu činili. Za usporedbu, tjedno vježbanje bilo je povezano s tek nešto više od pola godine mlađom biološkom dobi. Veza je bila posebno izražena kod sredovječnih i starijih osoba, onih iznad 40 godina, a ostala je statistički značajna čak i nakon što su znanstvenici uzeli u obzir faktore poput indeksa tjelesne mase, pušačkog statusa, razine obrazovanja i prihoda.
"Ovi rezultati pokazuju utjecaj umjetnosti na zdravlje na biološkoj razini. Oni pružaju dokaz da se kulturni angažman treba prepoznati kao ponašanje koje promiče zdravlje na sličan način kao i vježbanje", izjavila je voditeljica istraživanja, profesorica Daisy Fancourt s Instituta za epidemiologiju i zdravstvenu skrb UCL-a. Njezin tim već gotovo desetljeće istražuje veze između umjetnosti i zdravlja. Fancourt dodaje: "Naša studija također sugerira da sudjelovanje u različitim umjetničkim aktivnostima može biti od pomoći. To je vjerojatno zato što svaka aktivnost ima različite 'sastojke' koji pomažu zdravlju, kao što su fizička, kognitivna, emocionalna ili socijalna stimulacija."
Jedna od autorica dr. Feifei Bu, nadovezala se rekavši kako ovi nalazi grade na sve većem broju dokaza koji pokazuju da umjetničke aktivnosti smanjuju stres, snižavaju upalne procese i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje, baš kao što to čini i tjelovježba.
Ipak, neki znanstvenici, poput profesora evolucijske biologije Eamonna Mallona, upozoravaju na oprez pri donošenju zaključaka. On ističe da je studija presjek stanja u jednom trenutku, stoga se još ne može sa sigurnošću tvrditi da posjet muzeju uzrokuje sporije starenje. "Moguće je da su ljudi koji su biološki mlađi za svoju kronološku dob jednostavno skloniji izlaziti i sudjelovati u aktivnostima", napominje Mallon. Bez obzira na to, kupite tu kartu za koncert, upišite tečaj slikanja ili posjetite izložbu o kojoj razmišljate. Ne može vam škoditi.
*uz pomoć AI-ja