Netom prije smrti upisao je ADU u Zagrebu, no indeks, nažalost, nikada nije uspio podići

“Na ‘crni petak dubrovački’, u rano jutro 6. prosinca 1991. godine srpsko-crnogorski agresor pokrenuo je je sveopći napad na grad. Agresorska vatra na grad trajala je od rane zore, a najžešći napadi bili su na tvrđavu Imperijal na brdu Srđ ponad grada, kao i na povijesnu jezgru, hotel Belvedere te naselja Nuncijata i Sustjepan. (...) U jednom danu život je izgubilo 19 civila i branitelja, a ranjeno je njih 60. Tijekom Domovinskog rata na dubrovačkom području poginulo je više od 300 branitelja i civila, svoja ognjišta je bilo prisiljeno napustiti više od 30 tisuća stanovnika, a nanesena je i nemjerljiva materijalna šteta”, pisalo je 6. prosinca 2022. godine na stranici Hrvatske izvještajne novinske agencije.

Tog kobnog dana 1991. godine, na blagdan Svetog Nikole, život je tragično izgubio i mladi Pavo Urban, tada 23-godišnji fotograf i dragovoljni branitelj Grada koji je poginuo snimajući agresorsko razaranje Dubrovnika, a iza njega je ostalo oko 9500 negativa koji su danas u posjedu Muzeja za umjetnost i obrt. U njihovu izložbenom prostoru, na adresi Ilica 163 a, do 30. kolovoza možete pogledati petnaest negativa koje je kustos Mate Marić sakupio pod nazivom “Mediteran”, a koji donose novi pogled na stvaralaštvo ovog prerano preminulog mladića koji je netom prije smrti upisao Akademiju dramske umjetnosti u Zagrebu, no indeks, nažalost, nikada nije uspio podići.

– Pavo Urban dubrovački je fotograf koji je ostao prepoznat zbog činjenice da je poginuo tijekom bombardiranja i granatiranja Dubrovnika u prosincu 1991. godine. Kao prvo, ne možemo poreći moment da je Pavo Urban bio na pravom mjestu u pravo vrijeme ili pak na krivom mjestu u krivo vrijeme jer su njegove fotografije granatiranja obišle svijet te su samim time postala ključna djela njegova opusa, no ova izložba želi pokazati kako se Pavo fotografijom bavio i puno ranije, još u tinejdžerskim danima. On jest bio prvi fotograf od osamostaljenja Hrvatske koji se profilirao ratnim fotografijama, no ova izložba na neeksplicitan i nepretenciozan način donosi impresije Mediterana i sve ono što je Pavo živio do tragičnog trenutka svoje smrti. Ovdje vidimo senzualnost i proturječnost Mediterana te izgled svakodnevice kroz teme koje nisu eksplicitno prikaz mora jer Pavo Urban u svojim djelima na vrlo dobar način prikazuje teške geste te iskazuje izraziti senzibilitet prema arhetipskim simbolima kao što su kamen, sunce, svjetlo, priroda i more, što se vidi u fotografijama koje je snimio kada je s obitelji Bratoš išao u Međugorje. Također, valja reći kako njegov opus sadrži aktove, portrete, autoportrete, prizore iz svakodnevice i gradska događanja, a iako se bavio i fotoreportažama, profesionalnu razinu, nažalost, nije uspio dostići. Upravo zato ova izložba donosi jedan mediteranski rakurs njegove fotografije. Mediteran je bio dio njegove svakodnevice i iako on označava nešto što je arhetipski možda teško izreći, svima će iz njegovih fotografija biti jasno kako je prikazan Mediteran, i to upravo onaj Mediteran kakvoga su vidjeli Vladimir Nazor, Predrag Matvejević i mnogi drugi mislioci i umovi koji su proizišli iz tog kulturnog supstrata – otkriva nam voditelj MUO Galerije Mate Marić, koji je ovu izložbu oformio na poticaj muzejske savjetnice i voditeljice Zbirke novije fotografije Ive Prosoli.

Ovaj izbor od petnaest fotografija tek je jedan kratki, ali intenzivan “mediteranski bljesak” stvaralaštva Pava Urbana, a ono što “Mediteran” kao izložbu čini još posebnijom jest činjenica da je svaka izložena fotografija popraćena citatom nekog mediteranskog autora, što Urbanovim djelima daje dodatnu toplinu, emociju i slojevitost.

– S obzirom na to da, u konvencionalnom smislu, nemamo naslove fotografija, točne datacije, lokacije i podatke o tome što je Pavo Urban prikazao u svojim djelima, a na kreativan smo način u ograničenom prostoru MUO galerije htjeli predstaviti dio njegova stvaralaštva, došao sam na ideju da fotografijama pridružimo citate mediteranskih pisaca. Cilj ovih citata jest da reflektiraju i odražavaju energiju prikazanog prizora, pa sam, primjerice, fotografiji babe Nike pridružio citat: “Moj Bože, mučno ti je umjet živjet na svijetu” iz Držićeva “Dunda Maroja”, dok sam uz fotografiju koja je nositelj vizualnog identiteta odlučio staviti nekoliko stihova iz pjesme “Došao sam odande” palestinskog pjesnika Mahmouda Darwisha. Oni pak reminisciraju konflikte i sukobe koji su se odvijali na Mediteranu, a budući da je to područje poprilično veliko – proteže se od Krka do Krete, zatim od Andaluzije i Malage do Jonskog mora – kroz petnaest sam negativa Pava Urbana nastojao uvrstiti raznolike citate, pa pod fotografijama možete naći Marina Držića, Dragu Gervaisa, Giacoma Puccinija, stare latinske izreke, a ponegdje i stihove iz glazbenog svijeta – kaže nam Mate Marić.

A kako studijska zbirka fotografija Pava Urbana sadrži preko devet tisuća negativa, neizbježno pitanje bilo je hoćemo li u sljedećim godinama vidjeti još djela iz ovog, još uvijek nedovoljno istraženog, opusa mladog fotografa. Kustosov odgovor, naravno, bio je potvrdan.

– Definitivno planiramo još izložbi na kojima ćemo prikazati fotografije Pava Urbana. Vrlo važna osoba u tom pogledu jest mlada suradnica na izložbi “Mediteran” Ana Mojaš, koja je pridonijela tome da se ova zbirka fotografija donira Muzeju za umjetnost i obrt te koja je shvatila da se dio Urbanova stvaralaštva zaboravlja, pa je kolegici Ivi Prosoli pomogla u sakupljanju njegovih djela, a pomaže i u njihovu očuvanju. U sljedećim godinama planiramo veliku izložbu djela Pava Urbana, kao i objavu njegove monografije, dok ćemo konkretno “Mediteran” ponuditi partnerima izvan Zagreba, primjerice u Dubrovniku. Ova je izložba, dakle, početni poticaj za bavljenje i istraživanje stvaralaštva Pava Urbana. Na taj način i ljudi koji nisu kolekcionari u svojim privatnim zbirkama mogu detektirati njegove fotografije jer i djela prikazana na izložbi “Mediteran” dolaze iz privatnih kolekcija, iz neke intimnije povijesti – zaključuje kustos Mate Marić.