Zgrada Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja prva je u potpunosti od potresa obnovljena zgrada na Gornjem gradu, a šest mjeseci nakon ponovnog otvorenja Muzeja, koji ovako moderniziran stoji uz bok srodnim europskim institucijama, razgovaramo s njegovom ravnateljicom Tatjanom Vlahović. Po struci je hidrogeologinja pa se uz vođenje Muzeja bavi i znanstvenim radom te zaštitom voda.
Koliko je izazovno bilo obnavljati zgradu takve kulturne važnosti kao što je palača Amadeo, u kojoj je HPM od 1866. godine?
Morali smo sanirati teška oštećenja te istovremeno provesti sveobuhvatnu modernizaciju, što je podrazumijevalo balansiranje između konzervatorskih zahtjeva očuvanja povijesne strukture i arhitektonskih vrijednosti te implementacije suvremenih tehničkih rješenja. Tripartitno financiranje obnove i realizacije novih sadržaja muzeja uvjerilo nas je u nužnost bliske suradnje s institucijama, a koje uključuju stručne službe Grada Zagreba kao partnera Muzeju, Ministarstva kulture i medija, djelatnika Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, a prije svega suradnje kolega u Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU. Obnova i dogradnja Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja vrijedna je 31,6 milijuna eura. Sredstva za obnovu odobrena su prije potresa, putem projekta "Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja – novi Hrvatski prirodoslovni muzej", koji je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 9,9 milijuna eura. Kako je potres nanio dodatnu štetu muzeju, Vlada je putem Ministarstva kulture i medija osigurala dodatna sredstva za obnovu iz Fonda solidarnosti EU u iznosu od 9,7 milijuna eura. Dodatna sredstva za obnovu osigurao je Grad Zagreb doprinosom od 10,6 milijuna eura te Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU u iznosu od 1,45 milijuna eura.
Koje su sve promjene napravljene?
Izvedena je sveobuhvatna rekonstrukcija i obnova zgrade uz potpuno nov postav, natkrivanje atrija staklenim krovom te produbljivanje podruma i podzemna dogradnja na padini prema Tuškancu. Radovi su uključili i potpunu zamjenu svih instalacija, poboljšanu toplinsku izolaciju, uz primjenu učinkovitijih energetskih sustava. U rekonstruiranoj palači poboljšana je pristupačnost rampama, dizalima i ima infrastrukturu za osobe s invaliditetom, uključujući natpise na Brailleovu pismu. Sve se to radilo uz konzervatorski nadzor kako bi se sačuvali i restaurirali svi povijesni elementi palače – od štukatura i oslika do stolarije. Primjerice, u prizemnim svođenim prostorijama (radionica i kafić) restaurirani su i rekonstruirani oslici svodova, a u hodnicima istočnoga krila restaurirani su izvorni barokni iluzionistički oslici koji su se nekad nalazili u bivšoj kazališnoj dvorani palače. Očuvano je i izvorno reprezentativno drveno stubište s lijevanom željeznom ogradom, obnovljena su sva pročelja i izvedena nova prozorska stolarija prema povijesnom uzorku.
Kako biste opisali glavnu ideju novog stalnog postava?
On se temelji na cjelovitoj interpretaciji muzejskog fundusa iz mineraloško-petrografskih, geološko-paleontoloških, paleoantropoloških, zooloških i botaničkih zbirki, rekonstrukcija i modela te multimedijskih rješenja, a s ciljem boljeg i jasnijeg razumijevanja živog i neživog svijeta. Kontekstualizacijom izložaka u novom stalnom postavu nastoji se odgovoriti na pitanje što je život i kako je nastao. Cilj novog postava bio je stvoriti moderni muzej koji će biti privlačan svim generacijama. Želja nam je bila da posjetitelji, bez obzira na dob i predznanje, izađu iz muzeja s dubljim razumijevanjem prirodnih procesa, osjećajem divljenja prema prirodi i sviješću o važnosti njezina očuvanja.
Koji su najvažniji noviteti koje novi postav donosi?
Novi stalni postav prostire se na 3600 m² kroz 39 dvorana, prikazujući gotovo 5000 predmeta iz 84 zbirke, u usporedbi s prijašnjih 860 m². Ključni noviteti uključuju multimedijske i interaktivne prikaze, natkriveni atrij, podzemni aneks i novu multimedijsku dvoranu u kojoj započinje stalni postav tematskom cjelinom Svemir uz 4K projekciju te taktilne eksponate. Podzemni aneks, površine 319 m2, nova je interpolacija u prostoru palače Amadeo, koja ne narušava vanjski prostor Tuškanca, a koristit će se za povremene izložbe. Jedan od najvažnijih noviteta je opremljen laboratorij koji svim svojim korisnicima omogućava upoznavanje s osnovnim metodama rada u biološkoj i geološkoj znanosti.
Na kojim su principima rađene izmjene – više prema znanstvenom, edukativnom ili iskustvenom pristupu?
Prilikom izrade stalnog postava težili smo uravnoteženom pristupu koji integrira sva ta tri elementa. Znanstvena utemeljenost je naravno temelj svega – sve informacije i svi eksponati moraju biti točni i provjereni. Edukativna vrijednost je ključna jer želimo da posjetitelji uče i proširuju svoja znanja, a da bi se to postiglo, iskustveni doživljaj je nužan. Interakcijom, vizualizacijom i stvaranjem emocionalne povezanosti s temama, učenje postaje zabavnije i dugotrajnije. Novi stalni postav proteže se na tri etaže. Počinje na etaži -1, u multimedijalnoj dvorani tematskom cjelinom Svemir uz izloške iz zbirke meteorita. Postav se nastavlja upoznavanjem raznolikosti stijena i evolucijom minerala. Na etaži +1 je građa iz geološko-paleontoloških zbirki, a ona posjetitelje vodi kroz geološku prošlost, od doba superkontinenta Pangee, dominacije gmazova u geološkom razdoblju jure do nagovještaja svijeta kakav poznajemo. Na etaži +2 je živi svijet koji nas danas okružuje i ugroze koje nam prijete, trodimenzionalne rekonstrukcije staništa te prikaz najbrojnijih zbirki muzeja – zbirki kukaca, kao i beskralježnjaka i kralježnjaka. Postav završava prikazom važnosti prirodoslovnih muzeja tijekom muzejske povijesti, koja je u Zagrebu i Hrvatskoj počela 1846. godine.
Koliku ulogu ima tehnologija i kako ona mijenja način na koji publika pristupa znanosti?
Tehnologija tu nije sama sebi svrha, već je moćan alat koji nam omogućuje da kompleksne znanstvene koncepte prikažemo na razumljiv i atraktivan način poput evolucije, klimatskih promjena ili funkcioniranja ekosustava. Interaktivni ekrani, projekcije te različite digitalne aplikacije obogaćuju iskustvo posjetitelja, omogućuju im da samostalno istražuju, vizualiziraju nevidljivo ili dožive procese koji bi inače bili apstraktni. Tehnologija tako demokratizira pristup znanosti, čini je pristupačnijom, zabavnijom i relevantnijom.
Što izmještanje fundusa u Petruševec znači za svakodnevni rad stručnjaka muzeja?
Ogroman korak naprijed. Na prostoru od oko 2000 m² osigurani su optimalni mikroklimatski uvjeti i standardi sigurnosti za dugoročno očuvanje prirodoslovne građe. Za svakodnevni rad stručnjaka to znači bolje uvjete za znanstvenu obradu, istraživanje, konzervaciju i digitalizaciju zbirki. Iako fizička udaljenost može biti logistički izazov, prednosti koje donose nove čuvaonice u smislu zaštite i dostupnosti građe za stručnu obradu su nemjerljive. Nove čuvaonice omogućuju i napredna istraživanja, uključujući i molekularne analize u DNK laboratoriju. Ovaj sustav podržava dugoročno očuvanje i otvara mogućnosti za suradnju s akademskim institucijama, omogućujući istraživačima i studentima pristup zbirkama za složena istraživanja bio i georaznolikosti.
Mnogi stručnjaci ne slažu se s praksom muzeja da prostore iznajmljuju za druga događanja, kako vi gledate na to? Bilo je pritužbi na bučne partyje u atriju vašeg muzeja.
To je osjetljivo pitanje koje zahtijeva pažljivo balansiranje. S jedne strane, iznajmljivanje prostora osigurava dodatne prihode, koji su nužni za financiranje programa i daljnji razvoj muzeja. S druge strane, apsolutni prioritet je zaštita muzejske građe i očuvanje digniteta institucije. Stoga je svako događanje koje se održava u muzeju u skladu s našim temeljnim vrijednostima te ne ugrožava sigurnost i mir posjetitelja i građe. Imamo stroge protokole i pažljivo biramo vrste događanja. Što se tiče pritužbi, da, bila je jedna i shvatili smo je ozbiljno te se trudimo učiti iz iskustava.
Gdje biste sada svrstali HPM u odnosu na srodne institucije u Europi?
Uvijek postoji prostor za napredak, ali vjerujem da smo integracijom najsuvremenije tehnologije postavili visoke standarde i da smo postali vodeća institucija ovog tipa u regiji, ali i konkurentna i privlačna institucija na europskoj muzejskoj sceni.