Kazališnog redatelja Ivicu Buljana nije potrebno predstavljati, a povod ovom razgovoru njegova su dva recentna projekta: Krležini "Glembajevi" koji su se u njegovoj režiji nakon skoro osamdeset godina vratili na pozornicu Narodnog kazališta u Sofiji, te Ibsenov "Neprijatelj naroda" koji postavlja u Ljubljani s ansamblom SNG Drame predvođene Markom Mandićem u glavnoj ulozi. Autor je adaptacije komada, koji se na slovenskom zove "Sovražnik ljudstva", Viktor Ivančić, a premijera je 28. veljače.
Kako ste se proveli u Bugarskoj s Krležom i Glembajevima, koje ste u prosincu postavili na pozornicu Nacionalnog teatra u Sofiji?
U Sofiji sam s "Glembajevima" doživio ono rijetko kazališno iskustvo kad grad počne raditi kao dramaturški partner. Ne samo kao scenografija već kao aktivna povijesna membrana kroz koju isijavaju slojevi imperija, socijalizma, tranzicije, novih oligarhija, i najvažnije, slojevi jezika. U takvom gradu Krleža je prestao biti "naš klasik" i postao europski autor kapitala. U Zagrebu je glembajevska priča opterećena prepoznavanjem, u Sofiji se ta lokalna mreža kida i ostaje samo struktura. Genealogija moći, estetika krivnje, ekonomija srama postaje moderna tragedija društvenih odnosa i institucija. Privatni raspad postaje simptom sistema. Kod Krleže obitelj je i mafijaški klan i aparat reprodukcije. Publika u Bugarskoj to osjeti visceralno jer tranzicija nije metafora, nego biografija čitavih generacija. Kapital i dogma nisu suprotnosti, oni se često hrane jedno drugim. I još jedna mala, scenski snažna sofijska slika. Naša Vesna Parun kojoj je Sofija neko vrijeme bila drugi dom, napisala je stihove za poznati bugarski šlager "Prozorec na sever, prozorec na jug" koju pjeva Margreta Nikolova. Prozor sjever–jug osovina je periferije Europe, kao stalna propusnica između jezika, nostalgija i političkih režima. To su detalji koji povratku "Glembajevih" nakon tamošnje prve izvedbe 1947. daju krvotok. Sofija je grad u kojem se poezija prelijeva u institucije, a institucije se prelijevaju u intimu. Krleža tu postaje ono što Walter Benjamin naziva dijagnozom modernosti, tu se povijest ne pamti, nego vraća kao račun. I zato se "Glembajevi" tamo ne igraju kao povijesni komad, nego kao aktualni mehanizam i ima zbilja nevjerojatan odjek kod publike. Predstava će biti prikazana u Splitu na Marulićevim danima.
Kapitalizam ne staje zbog rata, on se restrukturira oko njega. Tragedija postaje funkcija
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Od ministrice do vrtlarice: tko se to usudio Gabici Žalac povjeriti kokoške?
Valja podsjetiti ovaj zaboravni narod, koji se kroz šumu političko-sudskih trakavica sve teže probija, kako predmet slučaja Žalac u trenutku kada ga je europski ured krenuo istraživati uopće nije "bio živ", što znači da je USKOK na njemu prestao raditi ili ga je, pojednostavljeno, gurnuo duboko u ladicu
Bez mađarskih milijuna NK Osijeku prijeti kaos, a moguća je i prodaja kluba
Mađarski mediji pišu da bi se Mészárosu mogla zamrznuti i imovina, a time bi NK Osijek ostao bez barem 7-8 milijuna eura godišnje
Prvi potez Vlade nakon pada Orbána: Hitan susret Plenković – Magyar
Promjena vlasti apsolutno ide na ruku resetiranju odnosa, ali postoje dvije prepreke...
Ukrajinska istraga pokazala: Golemo rusko sjedište za proizvodnju smrtonosnih dronova ima neočekivane susjede
Zapadne tvrtke uspostavile su poslovanje u posebnoj ekonomskoj zoni Alabuga mnogo prije potpune ruske invazije na Ukrajinu, privučene niskim porezima koje nudi ekonomska zona
Padom vječnoga Orbána Putin, Xi i Trump ostali su bez 'trojanskog konja'
Orbán je Mađarsku podredio ruskim interesima pretvorivši je u polugu Kremlja, što se potvrdilo i u nedavno objavljenim telefonskim razgovorima mađarskih i kremaljskih čelnika