Bio je svjetski prvak u stolnom tenisu, veliki zavodnik, pravi gradski fakin, znanstvenik i sveučilišni profesor koji je riskirao vlastiti život kako bi spasio druge. Život Žarka Dolinara (1920. – 2003.) toliko je bogat i slojevit da se doima filmskim, a ukoštac sa zadatkom da ga prevede u roman uhvatio se nagrađivani autor Marko Gregur u knjizi "Dolinar", objavljenoj u Frakturi.
U središtu Gregurova romana, ali i Dolinarove ostavštine, nalazi se nevjerojatna hrabrost koju je iskazao tijekom Drugog svjetskog rata. U ratnom Zagrebu pod upravom NDH Dolinar je zajedno s bratom Borisom krivotvorio propusnice i dokumente, riskirajući svoj život, ali spasivši tako više od 360 Židova od sigurne smrti. Iako su ustaške vlasti saznale za njihove aktivnosti, braća nisu posustala, a taj je čin desetljećima kasnije rezultirao time da im je Država Izrael 1993. godine dodijelila titulu Pravednika među narodima.
Istovremeno, Dolinarov je život bio ispunjen glamurom. Kao vrhunski sportaš proputovao je više od 150 zemalja i kretao se u najvišim društvenim krugovima. Prijateljevao je s nobelovcima Prelogom i Ružičkom, igrao tenis s Frankom Sinatrom, družio se sa zvijezdama poput Sophije Loren, Gine Lollobrigide i Gregoryja Pecka, raspravljao o umjetnosti s Picassom i upoznao političke vođe od Tita do Churchilla. Gary Cooper ga je u memoarima opisao kao "životinju sui generis", genija koji može briljirati u kulturi i pobijediti grofa u tenisu. No s jednakom strašću skupljao je autograme i od slučajnih prolaznika i najvećih faca, sa svima je bio jednako pažljiv, od podravske seljanke do svjetski poznatih glumaca.
Marko Gregur koprivnički je pisac i autor devet knjiga, među kojima se ističe roman "Vošicki", također pripovijest o jednom pomalo zaboravljenom velikanu, koprivničkom izdavaču Vinku Vošickom. Dobitnik je nagrada "Vladimir Nazor" i "Fric" te Medalje Grada Koprivnice.