Autori upozoravaju

Europska unija juri prema svojoj propasti poput Rimskog Carstva

Foto: Davor Višnjić/Pixsell
Foto: Davor Višnjić/Pixsell
Foto: Davor Višnjić/Pixsell
09.02.2018.
u 16:42
U zagrebačkom MSU Nenad Glavan postavio je tekstove pisaca iz Italije, Hrvatske i Finske koji upozoravaju na porast populizma i ekstremizma
Pogledaj originalni članak

“Trimalhionova gozba”, slavni ulomak iz “Satirikona”, rimskog pisca Petronija iz 1. stoljeća, bila je tematsko polazište redatelju Nenadu Glavanu u zamišljanju koncepta predstave “Table d’hôte”, koja će biti premijerno izvedena u subotu 10. veljače u 20 sati u dvorani Gorgona zagrebačkog MSU-a.

Glavan je okupio međunarodnu ekipu troje eminentnih autora mlađe generacije i zadao im temu: Europa i Europska unija danas, s pogledom unatrag na Rimsko Carstvo u vrijeme njegova vrhunca i početka dekadentnog raspadanja. Bahati, obijesni, prema robovima okrutni i u svakom pogledu beskrupulozni Trimalhion iz Petronijeva “Satirikona” metaforičko je polazište i simbol u komadu koji se sastoji od tri epizode čiji su autori Finkinja Saara Turunen, hrvatski pisac, dramatičar i pjesnik iz Londona Aleksandar Hut Kono i Talijan Emanuele Aldrovandi.

Kao i njihovi autori, tako i tri dijela predstave sadrže različite estetike i postupke, ali ih je autor koncepta i redatelj Glavan ujedinio u neprekinutu dramaturšku cjelinu koja, mjestimice na vrlo apstraktan način, govori o današnjoj Europi, njenom klimaksu i raspadanju, populizmu, ekstremizmima, tjeskobama i strahovima.

– Surađujući s Finskim institutom za kazalište, upoznao sam i sjajne tekstove Saare Turunen. Međutim, kad sam joj se obratio s idejom za ovaj projekt, saznao sam da je ona u fazi “posttekstualnog teatra”, napuštanja dramskog teksta i “pisanja” slika. To je nešto puno drukčije, jedan začudan pravac kojem se u posljednje vrijeme i inače okreće skandinavski teatar – priča nam splitski redatelj o prvom dijelu komada i njegovoj autorici.

– Aleksandar Hut Kono, naš pisac koji živi u Londonu, gdje se opere na njegova libreta izvode u Covent Gardenu, temu je stavio u kontekst međunarodne konferencije latinista na kojoj dolazi do žučne polemike o poziciji prijevoda, a sve se događa u Bruxellesu gdje su svi pomalo izgubljeni u prijevodu dok skaču u vlastitu prošlost i budućnost svojih života. Sve je prepuno tračeva i pakosti – kaže Glavan o doprinosu hrvatskog autora, dok za Aldrovandija, ovjenčanog nacionalnom talijanskom nagradom Luigi Pirandello, kaže da “piše matematički precizno kao Bach” i da je njegov dio “lucidan i briljantan traktat populizma”.

Osim mladih autora, Glavan je za svoju najnoviju predstavu odabrao još mlađe hrvatske glumce. To su Marko Braić iz Pule, inače i uspješan slikar, Maja Ožegović izašla iz Šerbedžijine glumačke klase u Rijeci, Denis Bosek sa zagrebačke Akademije dramske umjetnosti te Matino Antunović iz glumačke klase sveučilišta Libertas. Pored njih na pozornicu se kao glumica vraća i naša nacionalna baletna prvakinja Almira Osmanović, koja je ujedno autorica koreografije i scenskog pokreta, a s Glavanom je uspješno surađivala već u nekoliko projekata.

- Podjela mi je kao “dream team”. Dugo mi se već nije dogodila tako dobra atmosfera i suradnja s jednim ansamblom. Kažu mi da se s njima igram kao s lego-kockama i bespogovorno se bacaju u svaku situaciju i apsolutno predaju realizaciji svake ideje. Mladi su i nadobudni, a Almira također ima dijete u sebi i mladenačku energiju kojom ih potiče i svojim iskustvom čini dobar kontrapunkt – kaže Glavan.

Autor glazbe je Gerardo Cinquegrana, kostime potpisuje Matija Čop, video Dino Nikšić, a oblikovanje svjetla Tomislav Maglečić. Nakon subotnje premijere, predstava će imati još jednu izvedbu u ponedjeljak, a za nju su već zainteresirani i u talijanskim kazalištima i Finskom institutu za kazalište.

britanski mediji pišu

Raspada li se kraljevska obitelj? Problemi u odnosima se nižu, a teške dijagnoze omiljenih članova brinu fanove

Dvoje ljudi vodi tešku borbu, a u javnosti su uvijek nasmijani i dobro raspoloženi. Mašu svojim obožavateljima jednako kao što su im mahali kada su pucali od zdravlja i na stolu su im bila samo najfinija jela u najskupljim porculanskim tanjurima. Takvom životu sada se mogu samo nadati, a nadaju se i njihovi fanovi koji budno prate svaki njihov korak i zamišljaju kako bi im život bio bolji da su se rodili pod malo sretnijom zvijezdom. No barem je na ovom primjeru vidljivo da je ta sretnija zvijezda samo privid, a može nam biti i lekcija da uživamo u onom što imamo, ponajviše ako smo zdravi.

Važnost prevencije

Karcinom gušterače jedno je od najzloćudnijih oboljenja probavnog trakta, no zašto mu se ne posvećuje dovoljno pozornosti?

Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb i „Rechts der Isar“, sveučilišna bolnica Tehničkog sveučilišta u Münchenu – jednog od najboljih fakulteta u Njemačkoj, potpisali su Ugovor o suradnji, što donosi novu eru u liječenju tumora te predstavlja suradnju koja se odnosi na korištenje naprednih tehnologija i vrhunske kirurgije u borbi protiv tumora, kao i dijeljenje znanja o najmodernijim medicinskim rješenjima za kirurško, radiokirurško i hibridno liječenje bolesti.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

Avatar Oneill
Oneill
17:22 09.02.2018.

Danas se raspada cijeli svijet Političari ne prave uvjete za budućnost jeli nisu sposobni za ova doba.Mi moramo imati škole fakultete da bi nešto bili a političari su Mesari ,vrtlari,odvjetnici i sve ostalo a politiku niko skoro nije učio.Ovakav način vođena Država je aut.danas trebamo direktnu politiku bez parlamentarnih većina već sada je kasno a ko sutra počne kaskati će za drugima .

NV
NV
17:00 09.02.2018.

Citirat ću povjest koja je neupitna. Kome god smo se prišljamčili kroz povjest,od AU,srba,njemaca,srba,komunista to se raspalo. Čim smo se priklonili EU iz nje je pobjegla Engleska,Katalonija se trese....

JO
jocorluka
18:21 09.02.2018.

Rimsko carstvo je opstalo nekih 1 500 godina i ustroj i organizacija carstva su isto neusporedivi sa EU ,zapadno rimsko carstvo je palo zbog provala germana i unutrašnjih ratova,a istočno rimsko carstvo palo je padom Konstantinopla 1453 godine osvojile ga osmanlije turci.