Jevgenij Vodolazkin

Cijeli se život borim protiv Lenjinovih ideja

Foto: Dusko Marusic/PIXSELL
Cijeli se život borim protiv Lenjinovih ideja
VL
Autor
Denis Derk
16.12.2019.
u 09:15
Ruski jezikoslovac i pisac Jevgenij Vodolazkin, čiji je “Lavr” proglašen knjigom godine u Rusiji, posjetio je Sa(n)jam knjige u Puli.
Pogledaj originalni članak

Jevgenij Vodolazkin na pulski je Sa(n)jam knjiga došao kao jedan od vodećih ruskih pisaca. Rođen u Ukrajini, ovaj književni znanstvenik koji vodi Institut za književnost u Sankt Peterburgu ima dvije prevedene knjige na hrvatski jezik. To su romani “Avijatičar” i “Lavr”, koje je odlično preveo Igor Buljan, a objavila Naklada Ljevak. Vodolazkin je u Pulu došao zahvaljujući programu Slavenski đardin i suradnji pulskog sajma i Foruma slavenskih kultura, čija je direktorica (inače bivša slovenska ministrica kulture Andreja Richter) osobno došla u Pulu na predstavljanje intrigantnog i višeslojnog romana “Lavr” koji je 2013. bio proglašen za knjigu godine u Rusiji.

– Kao književni znanstvenik koji proučava srednji vijek, zaključio sam da se literarna sredstva koja su se koristila u srednjem vijeku koriste i dandanas. Neki su kritičari pisali da je “Lavr” postmoderno djelo. Ali nije. “Lavr” je tipično srednjovjekovno djelo. Ja volim postmodernizam kao što se vole lijekovi, i to oni gorki. Volim ono čega više nema. Postmodernizam je umro, ali je ostavio i dobre stvari. Očistio je kulturu. Nekada i destruktivnost vodi prema konstrukciji – rekao je Vodolazkin.

Fraza o “partiji novog tipa”

U razgovoru s Ivanom Peruško Vindakijević spomenuo je i kako se cijeli život bori protiv Lenjina koji je autor fraze o “partiji novog tipa” te da se u romanu “Lavr” koristio i crnim humorom.

Kada piše, Vodolazkinu pomaže i njegov alter ego, koji mu je redaktor pa mu daje savjete u stilu “ovdje suviše pametuješ pa ćeš uznemiriti ljude” ili “ovo je visokoparno i nepotrebno”. A taj se redaktor uključuje kad je sve već napisano.

– Jezik u “Lavru” jezik je jurodivog. Taj je jezik i crkvenoslavenski, ali i sleng. Trideset godina bavim se staroslavenskim jezikom. Osam sati na dan čitam staroslavensku književnost, a samo dva sata čitam suvremene tekstove. Staroslavenska mi je književnost profesionalna deformacija. Rezultat je te deformacije roman “Lavr” – rekao je Vodolazkin u Puli. A kako je taj staroslavenski jezik preveden na hrvatski, bilo je pitanje za prevoditelja Igora Buljana.

– Oko tog pitanja sam se konzultirao s Amirom Kapetanovićem s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje koji se bavi tom tematikom. On mi je sugerirao da te dijelove romana “Lavr” prevedem na čakavski ikavski iz 15. stoljeća – veli Buljan, kojega jako interesira kako će čitatelji reagirati na ovaj neuobičajeni prijevod očito neuobičajenog romana. Na predstavljanju “Lavra” dosta je prostora izborila i riječ jurodivi, koja je teško prevediva na hrvatski jezik, a u romanu se nalazi čak nekoliko jurodivih likova.

– I jurodivi su obilježili moj znanstveni rad. Mojih trideset godina života postavlja pitanje je li jurodivost uzrok ili posljedica. Svakako, juridivost je važan fenomen pravoslavne kulture. U sebi sadrži iracionalan odnos prema svijetu. Rusi imaju treće uho za iracionalnost. A što rade jurodivi? Bore se protiv vraga. Bacaju kamenje u prozore kuća gdje živi čestit svijet. I idu u kuće gdje žive nepošteni ljudi i ljube njihove zidove. A zašto ljube zidove nepoštenih? Zbog anđela koje je vrag potjerao iz kuće. Ljubljenjem ih mole da ne odu daleko – rekao je Vodolazkin po kojem jurodivi svojim ludilom raskrinkavaju ludilo svijeta, a poznati su i po tome da moraju govoriti istinu i samo istinu.

Putem Aleksandra Makedonskog

– Kada je Bog stvorio Evu i Adama, stvorio je i vrijeme. U raju vremena nije bilo. Bila je vječnost. Ljudi su izgubili vječnost kada su počinili prvi grijeh. Kada su dobili vrijeme, dobili su i smrt. S vremenom su dobili kraj. A najveći kraj je smrt – rekao je Vodolazkin u čijem se romanu “Lavr” prednost daje vertikalnom, a ne horizontalnom poimanju vremena.

– Moj junak iz “Lavra” voli helenske romane. Slijedi put Aleksandra Makedonskog koji je htio doći do kraja svijeta. Putuje od juga do Jeruzalema. Na tom putu posjećuje Poreč, ali i Zadar, gdje se klanja ostacima sv. Šimuna. Mijenja mjesta, pa je jedan kritičar napisao da ga “Lavr” podsjeća na National Geographic – veli Vodolazkin.

– Narod nije subjekt morala. Država nije subjekt morala. Subjekt morala je čovjek. Pojedinac. Zato mi je osobna povijest važnija od opće – uvjeren je Vodolazkin. Često ga nazivaju ruskim Umbertom Ecom, čim on baš i nije oduševljen jer tvrdi da je Eco pisao o povijesti, a da njega puno više od povijesti zanima ljudska duša.

Važnost prevencije

Karcinom gušterače jedno je od najzloćudnijih oboljenja probavnog trakta, no zašto mu se ne posvećuje dovoljno pozornosti?

Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb i „Rechts der Isar“, sveučilišna bolnica Tehničkog sveučilišta u Münchenu – jednog od najboljih fakulteta u Njemačkoj, potpisali su Ugovor o suradnji, što donosi novu eru u liječenju tumora te predstavlja suradnju koja se odnosi na korištenje naprednih tehnologija i vrhunske kirurgije u borbi protiv tumora, kao i dijeljenje znanja o najmodernijim medicinskim rješenjima za kirurško, radiokirurško i hibridno liječenje bolesti.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

Avatar stef99
stef99
11:14 16.12.2019.

Frajer je teški boljesnik, izgleda amer.usupak, ...... bolan, ba.