Od premijere "Bitke na Neretvi" jednog od najpoznatijih jugoslavenskih filmskih ostvarenja prošlo je 50 godina. Bio je to u to vrijeme najgledaniji, najspektakularniji i najskuplji partizanski film u kojem je glumio niz međunarodnih zvijezda poput Omara Sharifa i Sophije Loren, u njemu se pojavio i Tito, a bio je nominiran i za Oscara u kategoriji Najboljeg stranog filma.
"Bitku na Neretvi" režirao je Veljko Bulajić, a snimanje je trajalo čak godinu i pol dana i službeno je koštao basnoslovnih 4,5 milijuna dolara. U Jugoslaviji pogledalo ga je 4 milijuna ljudi, a u inozemstvu ta je brojka premašila 300 milijuna gledatelja. Na snimanju "Bitke na Neretvi" sudjelovalo je i preko 3.000 pripadnika JNA, a neki su navodno tako služili vojni rok. Snimanje je međutim bilo izuzetno naporno te je u tih godinu i pol dana umrlo čak sedmero ljudi i to uglavnom zbog samoubojstva.
Jugoslav Pantelić,direktor Jugoslavenske kinoteke u jednom intervjuu izjavio je kako partizanski filmovi, a tako i "Bitka na Neretvi" iz ideoloških i drugih razloga i dalje izazivaju velike polemike u javnosti.
- Prije samo godinu i pol dana slovenski filmski arhiv je zahtijevao od srpskog negativ filma “Bitka na Neretvi”. Jugoslovenska kinoteka posjeduje negativ ovog filma, ali taj negativ dobijen je kao poklon od naših kolega iz Praga. Taj film bez obzira što je sniman i oko čijih produkcijskih prava se spore i dalje kompanije iz Hrvatske, odnosno Bosne, jest nešto što s pravom zaista možemo nazvati jugoslavenskim filmom - rekao je Pantelić.
Plakat za "Bitku na Neretvi" naslikao je ni više ni manje nego Pablo Picasso, koji navodno za svoj rad nije tražio plaću, već sanduk najboljeg jugoslavenskog vina.
Povodom jubilarne godišnjice, u Beogradu je, u Filmskoj galeriji Kulturnog centra otvorena izložba fotografija "Put do slobode mora biti čist" kustosice Maje Medić.
- Izložba se sastoji od tri segmenta. U prvom dijelu su krupni planovi glavnih glumaca, odnosno kadrovi iz filma. Na njih se nastavljaju totali u želji da se makar djelomično može vidjeti taj nevjerojatan broj statista u nekom filmu sa ovih prostora. U posljednjem dijelu se nalaze fotografije iza kamere, koje predstavljaju rad redatelja s glumcima i pripreme. Poseban segment predstavlja zid na kojem se nalaze novinski članci, to je pokušaj da se približi ta atmosfera i burne reakcije poslije premijere fima, što u domaćim, što u stranim medijima - povodom izložbe izjavila je za Blic Maja Medić.
preko vode do slobode