Hrvatskoj predstoji rast potražnje za kreditima, kamate ostaju rekordno niske

Da je strah od inflacije i njezina utjecaja na kamatne stope preuranjen i više se odnosi na Ameriku nego na Europu ustvrdili su makroanalitičari i u najnovijoj publikaciji Hrvatske udruge banaka „HUB Analize 73 – Inflacija, kamatne stope i krediti u post-covid razdoblju” koju su predstavili i na 9. Susretu guvernera i bankara regije u Rovinju. Oba su područja još daleko od početka podizanja kamatnih stopa središnjih banaka, a stezanje mjera nestandardne monetarne politike tek predstoji i neće biti dovršeno sve dok se ne pojavi korelacija više inflacije i probuđenog kreditnog ciklusa, koji je u desetljeću između dvije prošle krize, velike recesije i pandemije, bio vrlo slab zbog dugog razdoblja razduživanja privatnog sektora.

Niske i manje kolebljive realne kamatne stope nego ranijih godina pogodovat će potražnji za kreditima koja bi u Hrvatskoj mogla dobiti vjetar u leđa uvođenjem eura. Smanjenje troškova regulacije, otklanjanje valutnog rizika i odlazak valutne klauzule u povijest pogodovat će osjećaju sigurnosti i smanjenju rizika, što može potaknuti oporavak potražnje za kreditima – stoji u publikaciji HUB-a.

Tom trendu bi, smatraju, mogao pogodovati i širi koncept reformi, povezan s ulaskom u europodručje: pokretanje novih projekata koji se ne bi dogodili bez utjecaja EU sredstava i s njima povezanim reformama, razvoj financijskih tržišta i instrumenata privatnih izdavatelja solidnog rejtinga koji mogu služiti kao prihvatljivi kolaterali u eurosustavu, korištenje sredstava EU za financiranje garancijskih shema koje neće funkcionirati kao supstituti bankarskih kredita, već kao njihovi komplementi i multiplikatori, kao i reforma insolvencijskog okvira.

Kreditnog ciklusa koji bi značajno povećao stvarnu zaduženost privatnog sektora praktički nije bilo prije korona krize, s izuzetkom malog broja država članica EU poput Slovačke i Belgije. Pandemija je izbila na kraju dugog ciklusa razduživanja. Stoga nakon kratkotrajnog i ne odveć jakog skoka realnih kamatnih stopa uslijed deflacije u korona krizi, s njenim prolaskom dolazi do normalizacije realnih kamatnih stopa na već viđenim najnižim razinama u povijesti – ističu u HUB-u.

Prosječna stopa inflacije europodručja u razdoblju od siječnja 2015. do ožujka 2020. iznosila je svega jedan posto na godišnjoj razini. To je tek pola od inflacijskog cilja Europske centralne banke koji je definiran odredbom o inflaciji do dva posto. Neke od razloga makroekonomisti vide i u demografskim promjenama i starenju stanovništva,  rastućoj nejednakosti, globalizaciji zbog koje je posvuda povećana ponuda sve jeftinijih dobara i zaoštrena konkurencija, visokoj vjerodostojnosti neovisnih središnjih banaka koja je značajno reducirala inflacijska očekivanja, ali i unijela strah od pretjeranih i preranih monetarnih restrikcija te razmjerno visokoj zaduženosti  poduzeća i potrošača u razvijenim zemljama.

Dohoci i vrijednost imovine velike većine ljudi rastu znatno sporije od dohodaka i vrijednosti imovine male manjine ljudi u vrhu distribucije dohotka i bogatstva. Kako manjina ne uspijeva trošiti rastuću vrijednost, već se ona većim dijelom alocira na sve skuplji luksuz i neproduktivne upotrebe, rast nejednakosti može usporiti ili zaustaviti rast agregatne potražnji – pojašnjavaju u analizi dio vezan uz utjecaj nejednakosti koji je, tvrde, veći u SAD-u nego u Europi. Time objašnjavaju i smjer Bidenove administracije koja ide za progresivnim oporezivanjem dohotka i bogatstva, no smatraju da u EU znatna progresivnost već ugrađena u porezne sustave, a nejednakosti ne pokazuju tendenciju rasta kao u SAD-u.

U Hrvatskoj je stanovništvo već visoko zaduženo i tek se u pandemijskoj godini smanjio rast nenamjenskih gotovinskih kredita zbog čijeg je forsiranja HNB bankama prijetio mjerama koje bi ih ograničile. Trenutačno raste stambeno kreditiranje, potaknuto državnim subvencijama i potrebama obnove nakon potresa u koju su građani zbog spore reakcije države krenuli sami.