LUKA STRIŽIĆ (24)

S FER-a u tim koji je lansirao raketu, po posao u svemirsku industriju

05.05.2017.
u 22:54
Njegov put do SERA-e počeo je na zagrebačkom FER-u gdje je 2015. završio preddiplomski studij računalnog inženjerstva
Pogledaj originalni članak

Među nekoliko desetaka studenata iz cijelog svijeta na projektu lansiranja rakete SERA-3 sudjelovao je i sisački student Luka Strižić (24). SERA-3 je raketa koju dizajniraju i grade studenti iz francuske Nacionalne više škole aeronautike i svemira (ISAE-SUPAERO), a na trećoj, dorađenoj verziji rakete sudjelovao je i Lukin tim Tehničkog sveučilišta Lulea u Švedskoj.

U timu su bili i dvoje Indijaca, Francuskinja, Britanac, dva Španjolca, Bugarin, Šveđanin i Hongkonžanka.

Praćenje GPS signala

Raketa je lansirana prije desetak dana iz švedskog svemirskog centra Esrange u Kiruni.

– Na fakultetu u Švedskoj jedan od predmeta koje sam slušao bio je inženjerski projekt, tamo smo se organizirali u timove kako bismo istraživali teoretsku pozadinu ideje vezane za svemirske tehnologije i implementirali što smo istražili.

U isto vrijeme konkretizirao se projekt rakete SERA-3 te su prihvaćene prijave za naš teret koji smo stavili u raketu. Kroz razgovor s graditeljima rakete u Francuskoj svemirskoj agenciji, koja je vodila projekt, informirali smo se o karakteristikama rakete i o tome kakav su teret i misiju imali prethodne dvije godine.

Odlučili smo se za naizgled jednostavan, ali dosad neuspješan zadatak: praćenje GPS navigacijskog signala tijekom leta rakete. Ja sam bio zadužen za dizajn softvera i elektronike – govori nam Luka koji se nakon lansiranja vratio u SAD, na Sveučilište Colorado u Boulderu, gdje piše magistarski rad iz područja svemirske navigacije.

– Projekt je uspio. Ovo je bilo treće lansiranje rakete SERA, bila je oko tri metra visoka, nosila dva projekta u sebi, imala je tri motora na kruto gorivo i postigla brzinu od 1,2 maha – dodaje Luka.

Njegov put do SERA-e počeo je na zagrebačkom FER-u gdje je 2015. završio preddiplomski studij računalnog inženjerstva i gdje nastavlja diplomski studij računalnog inženjerstva na posljednjoj godini.

Istodobno je, kao jedini Hrvat, u okviru Erasmus+ i Erasmus Mundusa upisao diplomski studij svemirske znanosti i tehnologije, koji koordinira Tehničko sveučilište Lulea u Švedskoj. U SAD-u trenutačno na sveučilišnom Zavodu za astrodinamiku radi na istraživanju novih primjena navigacijskih sustava, a u slobodno vrijeme piše diplomski rad temeljen na tom istraživanju.

Radit ću bilo gdje u svijetu

– Jedan je dio posla softversko inženjerstvo, a drugi dio je istraživački, ovisno o potrebama projekta mentora, profesora Dennisa Akosa i njegova tima. Od njega sam dobio mnogo korisnih savjeta za ostvarenje našeg projekta – napominje Luka Strižić.

Magistarski rad u SAD-u planira završiti krajem ljeta i imat će dvije diplome, s Tehničkog sveučilišta Lulea i Sveučilišta Paul Sabatier u Francuskoj.

Cijelo vrijeme svoga školovanja u inozemstvu financirao se ljetnom plaćenom praksom u Googleu.

– Kada završim diplomski studij na FER-u, volio bih se zaposliti u području automoto, avio i svemirske industrije. U Hrvatskoj nema puno firmi iz tog područja, otvoren sam za zaposlenje bilo gdje u svijetu dok god ne nađem posao koji me zanima – kaže Luka.

Konferencija

Jesu li tvrtke spremne za Dualno obrazovanje?

Jesu li hrvatske tvrtke spremne i u kojoj mjeri uključiti se u programe dualnog obrazovanja i koje su im najznačajnije prepreke bit će teme konferencije koju organizira Hrvatska gospodarska komora, zajedno s projektnim partnerima, Austrijskom gospodarskom komorom, Sveučilištem u Zadru, Obrtničkom komorom Zagreb, Regionalnim centrom za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

MI
miso
07:40 06.05.2017.

Čestitke Luki Strižiću na opisanim uspjesima! ... Dragi Luka, ovakve prekrasne i svjetske projeke (upravljanja, regulacije, proizvodnje) radilo se u Hrvatskoj u vrijme mog magistriranja prije 40 godina. ... A onda je došlo vrijeme razaranja, uništavanja svega što smo napravili. Tako ti sada kažeš da ćeš raditi bilo gdje u svijetu. ... Želim ti sve najbolje.