Europski statistički ured Eurostat objavio je sveobuhvatne podatke za 2025. koji bacaju svjetlo na razinu korištenja alata umjetne inteligencije među građanima, s posebnim fokusom na mlade. Prema tim pokazateljima, generacijski jaz u prihvaćanju novih tehnologija nikada nije bio očitiji. U Europskoj uniji je čak 63,8 posto mladih u dobi od 16 do 24 godine koristilo alate umjetne inteligencije, što je udio gotovo dvostruko veći od onoga zabilježenog u općoj populaciji. Naime, unutar dobne skupine od 16 do 74 godine, tek 32,7 posto osoba koristilo je ove napredne alate.
Mladi sve više integriraju generativnu umjetnu inteligenciju u različita područja svojih života, a podaci jasno pokazuju razlike u svrsi korištenja. Upotreba AI alata u privatne svrhe bila je znatno češća među mladima, gdje je zabilježen udio od 44,2 posto, u usporedbi s 25,1 posto u općoj populaciji. Očekivano, najveća razlika vidljiva je u domeni obrazovanja. Mlađa dobna skupina bila je značajno sklonija korištenju umjetne inteligencije za potrebe formalnog obrazovanja, s udjelom od 39,3 posto, dok je u općoj populaciji taj postotak iznosio svega 9,4 posto.
Nasuprot tome, kada je riječ o profesionalnoj upotrebi, razlike su gotovo zanemarive. Među mladima je 15,8 posto koristilo AI alate u poslovne svrhe, dok je kod opće populacije taj udio iznosio 15,1 posto. Stručnjaci iz Eurostata takav rezultat objašnjavaju činjenicom da velik dio populacije između 16 i 24 godine još uvijek nije aktivno stupio na tržište rada, zbog čega je i potreba za korištenjem ovih tehnologija u profesionalnom okruženju manja.
Analiza podataka na razini pojedinačnih država članica otkriva zanimljive trendove. Prema službenim podacima Eurostata, najveći udio mladih koji koriste generativne alate umjetne inteligencije zabilježen je u Grčkoj s impresivnih 83,5 posto, a slijede je Estonija s 82,8 posto te Češka sa 78,5 posto. S druge strane, na začelju ljestvice po korištenju AI tehnologije među mladima nalaze se Rumunjska, gdje je zabilježen udio od 44,1 posto, zatim Italija s 47,2 posto i Poljska s 49,3 posto.
Eurostat je u svom izvješću objavio i podatke za zemlje koje nisu članice Europske unije, s posebnim osvrtom na države Zapadnog Balkana. Prema tim informacijama, u Bosni i Hercegovini je alate umjetne inteligencije koristilo 65,4 posto mladih, što je postotak viši i od samog prosjeka Europske unije. U Srbiji je zabilježeno da 47 posto mladih koristi AI alate, dok je u Sjevernoj Makedoniji taj udio iznosio 45,4 posto. Hrvatska se, s postotkom od nešto više od 52 posto, nalazi u skupini s Njemačkom, Bugarskom, Mađarskom i BiH.