Mnogi se pri kupnji hrane najviše brinu zbog pesticida, mikroplastike ili drugih tragova onečišćenja. No opasnost se ponekad ne krije u dodanim kemikalijama, nego u prirodnim tvarima koje se nalaze u samim namirnicama. Biljke ih često stvaraju kao obranu od kukaca i mikroorganizama, a neke namirnice mogu biti rizične i zbog bakterija, toksina ili pogrešne pripreme, piše t-online.
Njemački Savezni institut za procjenu rizika upozorava da su biljni toksini mnogima i dalje slabo poznati. Prema njihovu istraživanju, manje od polovice ispitanika u Njemačkoj svjesno je da i potpuno prirodna hrana može sadržavati opasne spojeve. U većini slučajeva rizik se može izbjeći pravilnim kuhanjem, skladištenjem i oprezom pri konzumaciji.
Sirovi grah jedan je od poznatijih primjera. Sadrži fazin, otrovni protein koji može izazvati mučninu, povraćanje i proljev, a u težim slučajevima može biti vrlo opasan. Posebno treba paziti na djecu, koja bi sirovi grah mogla pojesti u vrtu. Kuhanje najmanje deset minuta uništava fazin, pa je dobro termički obrađen grah siguran za jelo.
Oprez je potreban i s krumpirom, osobito ako je pozelenio ili dugo stajao na svjetlu. Tada može sadržavati više solanina, spoja koji u većim količinama može izazvati grebanje u grlu, mučninu, znojenje i probleme s disanjem. Krumpir je najbolje čuvati na hladnom i tamnom mjestu, a zelene dijelove prije pripreme treba ukloniti. Gljive su posebno rizične kada ih ljudi sami beru. Trovanja se i dalje događaju zbog zamjene jestivih i otrovnih vrsta, a neke otrovne gljive mogu biti smrtonosne i u malim količinama. Pravilo je jednostavno: beru se samo gljive koje se mogu potpuno sigurno prepoznati. Ako postoji i najmanja sumnja, bolje ih je ne dirati.
Sirova jaja mogu biti izvor salmonele, osobito ako se koriste u jelima poput domaće majoneze, tiramisua ili krema. Jaja treba čuvati u hladnjaku, a rizične skupine, poput djece, starijih osoba i trudnica, trebale bi izbjegavati jela sa sirovim jajima. Sigurnija su ona koja su dobro termički obrađena.
Meso s roštilja također može postati problem ako zagori. Pri visokim temperaturama, osobito kada mast kapa na žar, mogu nastati štetni spojevi koji se povezuju s povećanim rizikom od raka. Što je meso tamnije i više pougljenjeno, to je rizik veći. Zagorene dijelove bolje je ukloniti, a hranu peći tako da mast ne kaplje izravno na žar.
Orašasti plodovi nisu opasni za većinu ljudi, ali su među najčešćim uzročnicima alergija. Kikiriki može izazvati osobito snažne reakcije, ponekad i u tragovima. Osobe s alergijama trebaju pažljivo čitati deklaracije i upozorenja poput “može sadržavati tragove orašastih plodova”.
Nezrele zelene rajčice također sadrže solanin. U većim količinama mogu izazvati glavobolju, mučninu, povraćanje i neugodan osjećaj u grlu. Iako postoje recepti u kojima se koriste zelene rajčice, oprez je potreban, a najsigurniji izbor ostaju zrele, crvene rajčice. Sirovo mlijeko može sadržavati bakterije poput listerije ili EHEC-a, koje mogu izazvati ozbiljne probavne tegobe. Posebno je rizično za malu djecu, trudnice, starije osobe i osobe oslabljenog imuniteta. Zato je sigurnije piti pasterizirano mlijeko, a sirovo mlijeko prije konzumacije prokuhati.
Sirovo meso nosi rizik od salmonele, listerije, parazita i drugih uzročnika infekcija. Meso treba dobro termički obraditi, a daske, noževe i posuđe koji su bili u dodiru sa sirovim mesom odmah oprati vrućom vodom kako se bakterije ne bi prenijele na drugu hranu. Sličan oprez vrijedi i za sirovu ribu. Može biti kontaminirana bakterijama, a za trudnice, malu djecu i osobe slabijeg imuniteta posebno je preporučljivo izbjegavati sirovu ili dimljenu ribu. Ako riba ima neugodan miris, ne bi se smjela konzumirati.
Školjke mogu sadržavati toksine iz algi, a problem je što se neki od njih ne uništavaju kuhanjem. Mogu izazvati mučninu, povraćanje, bolove u trbuhu i druge ozbiljne simptome. Svježe školjke treba kupovati iz provjerenih izvora, a one koje se prije kuhanja ne zatvore ili se nakon kuhanja ne otvore bolje je baciti.
Kava je za mnoge svakodnevni ritual, ali kofein u većim količinama može izazvati ubrzan rad srca, nervozu i vrtoglavicu. Odraslima se obično preporučuje umjerenost, dok bi trudnice trebale dodatno ograničiti unos kofeina. Djeca kavu ne bi trebala piti. Rabarbara sadrži oksalnu kiselinu, koja u većim količinama može biti problematična, osobito za osobe s bubrežnim bolestima. Listovi se ne jedu, a stabljike je najbolje konzumirati kuhane i umjereno. Što je biljka zrelija i zelenija, to može sadržavati više oksalne kiseline.
Sirovi izdanci bambusa sadrže spojeve koji se u tijelu mogu pretvoriti u cijanovodik. Zato ih prije jela treba temeljito skuhati. Konzervirani ili prerađeni izdanci bambusa uglavnom su sigurni jer su već prošli toplinsku obradu. Gorki bademi također mogu sadržavati tvari koje se u tijelu pretvaraju u cijanovodik. Posebno su opasni za djecu, čak i u malim količinama. Sigurniji su samo kada su pravilno prerađeni, primjerice termički obrađeni u proizvodnji ili pečenju.