Od 171 osobe poginule ove godine u prometnim nesrećama na hrvatskim cestama šestero je djece. Troje ih je stradalo pješačeći, a troje kao putnici u automobilu. Od 7947 ozlijeđenih osoba u prometu, 537 djece ozlijeđeno je u prometnim nesrećama u prvih sedam mjeseci ove godine. Mališani, srećom, ne prednjače u crnim brojkama, ali ipak ih smatramo najugroženijima.
Ne znaju procijeniti brzinu
Djeca, naime, nisu u mogućnosti razumjeti potpunu prometnu sliku, ne znaju procijeniti brzinu kojom im vozilo prilazi, pa ne mogu ni procijeniti koliko vremena imaju prije nego automobil stigne do njih. Također, djeca su niska, pa im je vidno polje ograničeno. Iza parkiranih automobila djeca ne vide automobil koji nailazi cestom, niti vozač u tom automobilu vidi dijete koje se sprema istrčati iza parkiranog vozila. A vjerojatnost da će dijete istrčati je velika, jer djeca su zaigrana i u lovu na loptu zaboravit će većinu uputa koje su im toga jutra dali roditelji. I zato roditelji trebaju ponavljati i ponavljati djeci upozorenja na prometne opasnosti. S najmlađima trebaju vježbati put do škole i naći najsigurnije mjesto za prelazak preko ceste.
Od vozača se, pak, traži poseban oprez, jer od ponedjeljka će u prometu opet sudjelovati i školarci. Povećan broj djece u prometu znači i veću mogućnost da će dijete neoprezno pretrčavati cestu. No, nije uvijek krivnja ni na djeci.
Najsigurnije u sjedalici
Prometna kultura u Hrvatskoj je još uvijek na niskim granama. Zbog otimanja prednosti pješacima na pješačkom prijelazu ove je godine 4907 vozača zaradilo prekršajnu prijavu. Više vozača na zebri zaobilazi pješaka, nego što ih se zaustavi da pješak u miru prijeđe cestu. Drugi je problem i preniska svijest roditelja da je dijete u vozilu najsigurnije kad je ispravno vezano u odgovarajućoj dječjoj sjedalici. Cijene dječjih autosjedalica kreću se od 350 kuna pa do preko 4000 kuna, no i najjeftinija je bolja od nikakve.