Iako danas Crni petak ili Black Friday doživljavamo kao sinonim za neobuzdanu kupovinu i lov na najbolje ponude, njegovi korijeni su znatno mračniji i nemaju nikakve veze s veseljem blagdanskog darivanja. Prva zabilježena upotreba termina datira još iz 1869. godine i odnosila se na slom američkog tržišta zlata koji je mnoge investitore odveo u bankrot. Suvremeno značenje počelo se oblikovati tek pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća u Philadelphiji, gdje je prometna policija s užasom koristila taj izraz za opisivanje prometnog kolapsa, gužvi i kaosa koji bi nastali dan nakon Dana zahvalnosti kada su horde kupaca i turista preplavile grad. Trgovci su godinama pokušavali promijeniti taj negativni imidž, čak su bezuspješno predlagali naziv "Veliki petak", no tek je osamdesetih godina termin dobio pozitivnu konotaciju kroz računovodstvenu priču. Naime, trgovci su taj dan počeli označavati kao trenutak u godini kada njihove poslovne knjige prelaze iz "crvenog" (gubitka) u "crno" (profit), simbolizirajući početak profitabilnog blagdanskog razdoblja.
Danas sezona popusta počinje već sredinom studenog, a stampeda u trgovinama, koja su nekad rezultirala ozljedama pa čak i tragičnim smrtnim slučajevima poput onog zaposlenika Walmarta 2008., zamijenjena su digitalnim klikovima. Kupovina se preselila na internet, a dominacija mobilnih uređaja je neupitna jer se procjenjuje da se više od 70 posto transakcija obavlja putem pametnih telefona. Kupci više ne kampiraju ispred trgovina u hladnim noćima, već iz udobnosti svojih domova koriste napredne alate za usporedbu cijena kako bi osigurali najbolju vrijednost za svoj novac.
Specifičnost ove godine leži u tehnološkom napretku i promijenjenim navikama potrošača koji su postali iznimno oprezni, ali i zahtjevni. Umjetna inteligencija postala je ključni saveznik u kupovini, pomažući potrošačima da "trianguliraju" informacije o cijenama i dostavi, dok s druge strane trgovci koriste istu tehnologiju za personalizaciju ponuda. Unatoč globalnim ekonomskim izazovima i novim carinama koje su trgovce prisilile da apsorbiraju dio troškova kako ne bi drastično dizali cijene, očekuje se rast potrošnje. Američki analitičari predviđaju online prodaju od preko 12 milijardi dolara samo na taj dan, dok se globalna potrošnja penje prema vrtoglavih 82 milijarde dolara. Najtraženije kategorije ostaju nepromijenjene: elektronika, igračke i kućanski aparati bilježe najveći interes, no ove godine primjetan je i rast tzv. "Buy Now, Pay Later" (kupi sada, plati kasnije) usluga, koje omogućuju kupcima da lakše podnesu trošak skupljih artikala poput najnovijih televizora ili pametnih telefona.
Hrvatska nimalo ne zaostaje za ovim globalnim trendovima, a domaći trgovci trljaju ruke očekujući rekordne prihode. Prema podacima koje iznosi Hrvatska gospodarska komora, procjenjuje se da će na sam Crni petak, 28. studenog, u Hrvatskoj biti potrošeno oko 108 milijuna eura, što je značajan porast u odnosu na prošlogodišnjih 101,2 milijuna. Ukupna prosinačka potrošnja mogla bi dosegnuti impresivnih 2,5 milijardi eura. Zanimljiv je podatak da gotovo polovica kupaca priznaje kako kupuje impulzivno, a kao glavni motiv navode "utješnu kupovinu" ili nagrađivanje samih sebe nakon stresnog razdoblja. Iako je fokus na stranim brendovima i elektronici, HGK apelira na potrošače da ne zaborave na domaću proizvodnju te da traže oznake "Hrvatska kvaliteta" i "Izvorno hrvatsko". Ipak, s rastom online trgovine u Hrvatskoj, gdje 75 posto potrošača kupuje putem specijaliziranih e-trgovina, raste i potreba za pojačanim oprezom jer digitalni prostor vrvi zamkama koje mogu isprazniti bankovne račune brže nego stvarna kupovina.
Nažalost, entuzijazam oko niskih cijena savršeno je tlo za kibernetičke kriminalce koji ove godine koriste umjetnu inteligenciju kako bi svoje prevare učinili gotovo neprepoznatljivima. Prevaranti više ne šalju samo loše prevedene e-mailove; oni sada koriste AI za kloniranje glasova članova obitelji koji navodno traže hitnu financijsku pomoć za "poseban poklon" ili kreiraju lažne web stranice koje izgledaju identično kao Amazon ili poznate trgovine odjećom. Jedna od najčešćih prevara u 2025. godini uključuje lažne obavijesti o neuspjeloj dostavi paketa. S obzirom na to da većina ljudi očekuje pošiljke, SMS poruka koja izgleda kao da je od pošte ili dostavne službe, a traži "samo malu nadoplatu" ili potvrdu adrese, postala je iznimno učinkovit alat za krađu osobnih podataka i novca. Stručnjaci upozoravaju da se nikada ne klikće na linkove u takvim porukama jer legitimne dostavne službe probleme s isporukom komuniciraju putem službenih aplikacija ili e-maila, a ne sumnjivim SMS-ovima.
Osim lažnih dostava, društvene mreže preplavljene su oglasima za nevjerojatno jeftine proizvode luksuznih brendova koji vode na lažne stranice s domenama koje završavaju na .shop, .vip ili .net umjesto na službene domene. Ako vidite oglas za dizajnersku jaknu ili najnoviju konzolu po cijeni koja je 80 posto niža od tržišne, gotovo sigurno se radi o prevari. Takve stranice često nestaju nakon nekoliko dana, ostavljajući kupce bez novca i s kompromitiranim podacima kreditnih kartica. Također, treba biti oprezan s ponudama za poklon bonove; prevaranti često nude nepostojeće bonove u zamjenu za ispunjavanje anketa koje služe isključivo za prikupljanje vaših privatnih podataka. Osnovno pravilo sigurnosti glasi: ako ponuda zvuči previše dobro da bi bila istinita, vjerojatno je lažna. Uvijek ručno upisujte adresu trgovine u preglednik umjesto klika na oglas i provjerite recenzije prije nego što ostavite broj kartice nepoznatom trgovcu.