Danas Amerikanci slave 4. srpnja, najpoznatiji Dan neovisnosti u svijetu. Njihovi su političari 1776. u Philadelphiji potpisali Deklaraciju, kojom je proglašena neovisnost od Velike Britanije. Tada su postavljeni temelji Sjedinjenih Američkih Država. Četvrti srpnja najvažniji je državni blagdan kojim se slavi američka povijest i politička tradicija. Građanima nitko ne treba sugerirati da izvjese zastavu. Amerikanci s ponosom drže do nacionalnih obilježja. Zastave su na svakom koraku, polijepljene po automobilima, na izlozima trgovina, školama, neboderima i kućama, čak i na dječjim kolicima, što bi u Hrvatskoj sigurno izazvalo podsmijeh. Deklaracija o neovisnosti počinje odlomkom: ”Kada u tijeku povijesti postane nužno da jedan narod raskine političke veze koje su ga spajale s drugim i zauzme među silama ovog svijeta posebno i ravnopravno mjesto koje mu daju zakoni prirode i Bog te prirode, dužno poštovanje mišljenja čovječanstva zahtijeva od njega da objavi sve ono što ga je navelo na to odvajanje.” Američki Dan neovisnosti jedan je od najvažnijih datuma u modernoj svjetskoj povijesti jer obilježava početak državnog uređenja zasnovanog na razvoju demokracije, liberalnog konstitucionalizma i slobode pojedinca. Deklaracija je otvorila put i drugima.
Amerika je postala uzor mnogima koji su sanjali život u državi koja poštuje neotuđiva prava pojedinca na slobodu, jednakost i gospodarsko blagostanje. I Hrvatska se pridružila tom nizu 1991., ali nažalost ni jedan se od važnijih datuma iz novije povijesti, osim donekle Oluje, ne proslavlja s pozitivnom energijom, ljubavlju prema domovini i s ponosom na nacionalni identitet kao što se na današnji dan raduju građani SAD-a, a slave ga i svi Amerikanci u svijetu. I veleposlanstvo SAD-a svake godine 4. srpnja organizira jedan od najljepših i najposjećenijih diplomatskih primanja u Zagrebu.
U Hrvatskoj se Dan neovisnosti slavi 8. listopada. Toga je dana 1991.Sabor donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama SFRJ. Jeste li primijetili da toga dana – koji je blagdan i neradni je – širom Hrvatske ljudi slave, okupljaju se oko roštilja, na koncertima ili priređuju vatromete? Rijetke su i zastave na kućama. Puno poznatiji je Dan državnosti 25. lipnja, kada je 1991. Sabor donio ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti, proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom. Dok se Dan državnosti slavio 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. bilo je veselije, ljudi su se bili vezali emotivno uz taj datum, ali 2001. koalicijska vlada je to promijenila i priznajmo – rijetki se snalaze koji je blagdan najvažniji u RH, pa ni na ovaj 25. lipnja nismo zabilježili prigodne koncerte ili roštiljade. Mnogima je zanimljiviji besplatni grah u Maksimiru za 1. svibnja! Hrvati su skloni plagiranju američkih trendova, od tv-sapunica do Big Brothera, odijevanja i stila življenja pa bi bilo pohvalno od tog prijateljskog naroda i države prihvatiti i entuzijazam u proslavi nacionalnih blagdana te ljubav prema domovini bez obzira kakvi je – dobri ili loši – političari vodili.
U SAD-u su zastave na svakom koraku, na neboderima i kućama, čak i na dječjim kolicima, što bi u Hrvatskoj sigurno izazvalo podsmijeh
Komentara 23
Razlika je sto su Ameri svoju zemlju odmah ocistili od engleskih kolonista a hrvati svoju nisu pa nam mediski i politicki jugonostalgicari namjerno mjesaju svete datume sa komunistickim kako nista nebi slavili. Od sedmog stoljeca cekamo svoju nezavisnost pa cemoo jos malo pricekati da i ova jugo komunisticka stoka p********
WelcomeToCroatia je napisao/la: krilnik2 opet siris mrznju. /**********************************/ A kauboji sire ljubav ubijajuci i pljackajuci po Iraqu!
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Američki Dan neovisnosti jedan je od najvažnijih datuma u modernoj svjetskoj povijesti jer obilježava početak državnog uređenja zasnovanog na razvoju demokracije, liberalnog konstitucionalizma i slobode pojedinca. /***************************/ Da, demokratski su odlucili pobiti 18,000,000 starosjedioca! No, ipak se krenulo na bolje; prezivjelima je bilo dopusteno imati robove i nijma trgovati! Bio je to malen korak za njih, ali ogroman za demokraciju!