Europska unija mogla bi propustiti važnu priliku za unaprjeđenje javnog zdravlja ako se predstojeće izmjene regulatornog okvira za duhanske i nikotinske proizvode budu temeljile na restriktivnim mjerama umjesto na znanstvenim dokazima, upozorili su međunarodni stručnjaci na webinaru koji je 19. studenoga organizirala Međunarodna udruga za kontrolu pušenja i smanjenje štete (SCOHRE).
U središtu rasprave bile su planirane izmjene Direktive o duhanskim proizvodima (TPD3) i Direktive o oglašavanju duhanskih proizvoda (TAD). Prema informacijama iznesenima na webinaru, Odbor za nadzor regulative Europske komisije dao je negativno mišljenje o nacrtu procjene učinka predloženih izmjena, izrazivši zabrinutost zbog proporcionalnosti mjera, njihovih poreznih implikacija i širih društveno-ekonomskih posljedica.
S obzirom na to da 24 posto Europljana i dalje puši, a u EU godišnje oko 700.000 ljudi umire od posljedica povezanih s pušenjem, sudionici su upozorili da pogrešne regulatorne odluke mogu imati ozbiljne zdravstvene i financijske posljedice.
Raspravu je moderirao dr. Konstantinos Farsalinos, znanstvenik sa Sveučilišta u Patrasu i Sveučilišta Zapadne Atike, a sudjelovali su Clive Bates, direktor britanske konzultantske tvrtke Counterfactual Consulting i bivši direktor organizacije Action on Smoking and Health (ASH), profesor David Sweanor sa Sveučilišta u Ottawi te dr. Stelios Kympouropoulos, psihijatar i bivši zastupnik u Europskom parlamentu.
Stroža ograničenja mogla bi potaknuti rast ilegalnog tržišta
Clive Bates upozorio je da bi prijedlozi koji se razmatraju u sklopu revizije direktive mogli ozbiljno ograničiti dostupnost alternativa klasičnim cigaretama. Među potencijalnim mjerama nalaze se jednako regulatorno postupanje prema svim duhanskim i nikotinskim proizvodima, zabrane nikotinskih vrećica i aroma, dodatna ograničenja sadržaja nikotina te zabrana prekogranične prodaje.
Pozivajući se na istraživanje Međunarodnog monetarnog fonda iz 2026. godine, Bates je istaknuo značajne razlike u procijenjenim zdravstvenim rizicima klasičnih cigareta i proizvoda poput elektroničkih cigareta, grijanih duhanskih proizvoda, snusa i nikotinskih vrećica.
– Ako ste oprezni prema manje štetnim alternativama pušenju, a pritom zanemarujete rizike samog pušenja, ponašate se neodgovorno. Ako se protivite smanjenju štete, zapravo pogodujete šteti – poručio je Bates.
Posebno je upozorio na rast ilegalne trgovine. Prema istraživanju instituta Fraunhofer iz 2025. godine, na koje se pozvao, 48 posto europskog tržišta elektroničkih cigareta nalazi se izvan regularnih tokova, dok u Nizozemskoj 80 posto korisnika tih proizvoda proizvode nabavlja ilegalnim kanalima.
Prema procjenama iznesenima tijekom rasprave, ilegalna trgovina duhanskim proizvodima godišnje uzrokuje gubitak oko 13 milijardi eura proračunskih prihoda.
Australija kao upozorenje Europi
Dr. Konstantinos Farsalinos kritizirao je pristup europskih institucija, smatrajući da se premalo pozornosti posvećuje klasičnim cigaretama, dok su regulatorni napori dominantno usmjereni prema alternativnim proizvodima.
– U politikama utemeljenima na dokazima namjere i zakonodavstvo trebali bi slijediti znanstvene dokaze. Čini se da Europska unija ide suprotnim putem, prilagođavajući dokaze već donesenim odlukama – rekao je Farsalinos.
Kao primjer posljedica restriktivnih politika izdvojio je Australiju. Prema službenim podacima koje je predstavio, nakon uvođenja strogih ograničenja i visokih poreza čak 96 posto tržišta elektroničkih cigareta te između 69 i 80 posto tržišta duhanskih proizvoda prešlo je u ilegalne tokove. Prihodi države od trošarina u pet su se godina prepolovili, uz istodobni porast kriminala povezanog s ilegalnom trgovinom.
Farsalinos je također istaknuo rezultate Cochraneovih sustavnih pregleda istraživanja, prema kojima su elektroničke cigarete gotovo dvostruko učinkovitije u odvikavanju od pušenja od nikotinskih nadomjesnih terapija. Pozvao se i na procjenu britanske vlade prema kojoj je korištenje elektroničkih cigareta 95 posto manje štetno od pušenja klasičnih cigareta, istaknuvši da se ta procjena temelji na istraživanjima izloženosti štetnim tvarima.
Što Europa može naučiti od Švedske?
Profesor David Sweanor, predsjednik savjetodavnog odbora Centra za zdravstveno pravo, politiku i etiku Sveučilišta u Ottawi, podsjetio je na zaključak profesora Michaela Russella, iznesen prije više od 50 godina, prema kojem ljudi puše zbog nikotina, ali umiru zbog udisanja duhanskog dima.
Kao primjer drukčijeg pristupa izdvojio je Švedsku, gdje se značajan dio potrošnje nikotina odnosi na snus i nikotinske vrećice, a incidencija raka pluća, prema podacima koje je iznio, iznosi gotovo trećinu prosjeka Europske unije.
Sweanor je naglasio i važnost prava pojedinca na informirani izbor te upozorio da pretjerano restriktivne politike mogu narušiti povjerenje građana u institucije.
– Pokažite poštovanje prema pojedincima i njihovim pravima. Nemojte se prema njima odnositi kao prema ljudima kojima treba govoriti kako da žive. Osnažite ih, poštujte ih i priznajte njihovu autonomiju. Tako možete postići velike stvari – poručio je.
Regulativa mora uvažavati različite razine rizika
Psihijatar i bivši europarlamentarac dr. Stelios Kympouropoulos pozvao je na dosljednije kriterije pri procjeni znanstvenih dokaza.
– Prije nego što počnemo raspravljati o tome temelji li se regulativa na dokazima, trebamo razjasniti što podrazumijevamo pod dokazima. Dokazi o čemu, za koga i u usporedbi s čime? – istaknuo je.
Objasnio je da je kod odraslih pušača relevantna usporedba alternativnih proizvoda s nastavkom pušenja klasičnih cigareta, dok je kod osoba koje nikada nisu pušile relevantna usporedba s nekorištenjem nikotinskih proizvoda.
Založio se i za primjenu znanstveno validiranih alata umjetne inteligencije u analizi znanstvenih dokaza, predviđanju posljedica regulatornih mjera i praćenju njihovih stvarnih učinaka. Posebno je upozorio na osobe s težim psihičkim poremećajima, među kojima je stopa pušenja visoka, naglasivši potrebu za dostupnim i cjenovno prihvatljivim alternativama.
Sudionici webinara pozvali su znanstvenike, zdravstvene djelatnike i građane da se aktivno uključe u europske zakonodavne rasprave, koje se očekuju tijekom 2027. godine. Zaključna poruka bila je da bi europska politika kontrole pušenja trebala istodobno obuhvatiti prevenciju, poticanje prestanka pušenja i smanjenje štete, uz regulatorne mjere koje uvažavaju razlike u zdravstvenim rizicima pojedinih proizvoda.