Tri majke sjest će na optuženičku klupu Prekršajnog suda jer su odbile cijepiti svoju djecu, a među prijavljenima je čak i majka čije je dijete zbog reakcije na ranije cijepljenje bilo hospitalizirano u Klaićevoj bolnici. Majke su procesuirane jer su odbile cijepljenje djece protiv bolesti MoPaRu i DiTe plus IPV (morbili, rubeola, parotitis, difterija, tetanus...).

Prijavilo ih je Ministarstvo zdravstva zbog neprovođenja imunizacije po Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, kaže odvjetnik Josip Mađarić. Ministarstvo zdravstva revno nije prijavilo i očeve djece, ili barem provjerilo prethodno jesu li oni protiv ili za cijepljenje djece, nego samo majke, jer su stavile svoj potpis na formular kojim odbijaju dati suglasnost za cijepljenje. Majkama u prekršajnom postupku prijeti novčana kazna, no apsurdno je da čak i ako ih Prekršajni sud osudi, ne postoji zakonska norma koja roditelja može prisiliti da cijepi dijete.

Novčana kazna

Znači, roditelji bi u tom slučaju samo platili novčanu kaznu. Odvjetnik Mađarić ističe da je odredba iz članka 77 Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti zastarjela i ne postiže svrhu jer, osim što je propisano novčano kažnjavanje roditelja sa 2.000 kuna, njome se ne može prisiliti roditelja da cijepi dijete.

– Jedini su razlog zbog kojeg su moje stranke, tri majke, odbile djecu podvrći cijepljenju protiv MoPaRu i DiTe+IPV bolesti, ozbiljnije reakcije djece prilikom ranijeg cijepljenja - produženi vriskavi plač, temperatura, bolnost i otok na mjestu uboda, te jak svrbež na tome mjestu. Jedno je dijete dobilo takvu snažnu alergijsku reakciju na koži da je nekoliko dana bilo hospitalizirano u u Dječjoj bolnici u Klaićevoj.

Smatram da nikakav zakonski propis ne može natjerati roditelja da ugrozi zdravlje djeteta i da je ozbiljna reakcija djeteta na ranije cijepljenje opravdan razlog odbijanja daljnjeg cijepljenja – kaže Mađarić, odvjetnik specijaliziran za postupke zbog liječničkih pogrešaka. Ističe da su ovo njemu prvi slučajevi da odbijanje cijepljenja prekršajno procesuira Ministarstvo zdravstva.

– U svijetu je praksa po pitanju cijepljenja različita. Mnoge države ne poznaju obvezno cijepljenje djece, procjepljivanje se obavlja ako roditelj, samoinicijativno ili po savjetu liječnika, to želi učiniti. U mnogim državama koje formalno imaju obvezu cijepljenja djece, roditelji koji to ne žele potpisuju izjavu o necijepljenju, uglavnom se pozivajući na nuspojave-reakcije djece na cjepivo – govori Mađarić.

Sud traži dokumentaciju

Dok dvije majke čekaju poziv na ročište u Prekršajnom sudu, treća, Z. M. K., majka sedmogodišnjeg djeteta, već je bila pozvana na sud. Sanitarnoj inspekciji prijavila ju je liječnica školske medicine. Djed djeteta je, inače, bio ugledni pedijatar još u Jugoslaviji.

– U dobi od mjesec dana dijete je na cjepivo reagiralo agonijskim plačem, visokom temperaturom, a poslije su na pročišćena cjepiva reakcije bile nešto blaže. Dijete mi nije više imalo temperaturu višu od 39, nego 39, pa sam ga nakon godinu dana prestala cijepiti, a njezina pedijatrica imala je razumijevanja. Bilo mi je apsurdno zdravom djetetu dati cjepivo koje kod nje izaziva toliku patnju i agoniju, a zato da ne bi dobila bolest koje nema u okolici.

Najvažnija mi dobrobit djeteta i imam pravo odlučivati o nečemu što zdravlje moga djeteta dovodi u opasnost. Liječnica školske medicine nije me silila na cijepljenje, rekla mi je, štoviše, da mi dijete nitko neće loviti u školi i tjerati ga da primi cjepivo, ali me je prijavila sanitarnoj inspekciji – priča mama Z. M. K., protiv koje je prekršajni postupak u tijeku i iščekuje poziv za drugo ročište u Prekršajnom sudu, na koji je sutkinja zatražila da donese povijest bolesti i liječničku dokumentaciju o reakciji na cjepivo.

Odvjetnik Mađarić: Rizik je - upala mozga

Odvjetnik Mađarić ističe da bi odluku o (ne)cijepljenju dobro informirani roditelj trebao donositi na temelju argumenata liječnika, a ne pod prijetnjom procesuiranja i novčanih kazni.

– Danas ljudi mnogo opreznije gledaju na cijepljenje, svjesni rizika koje nosi. Ljudi više nisu spremni bezuvjetno se podvrgnuti cijepljenju, bez osnovnih informacija o rizicima i nuspojavama, koje mogu biti od banalnih pa do najtežih, srećom vrlo rijetkih, kao cerebralna paraliza, meningoencefalitis, anafilaktička reakcija... To se najbolje pokazalo ove zime kada se, unatoč velikoj kampanji protiv svinjske gripe, cijepio mali broj građana, u nas i u svijetu. S druge strane, pedijatrica Puževski kaže da ju je i samu iznenadilo što je jedna liberalna Švedska pocijepila svu djecu protiv svinjske gripe.