Haaški sud odlučio je danas da se Gorana Hadžića, optuženog za ratne zločine u istočnoj Slavoniji od 1991. do 1993., hitno pusti na privremenu slobodu iz zdravstvenih razloga. Hadžić, kojemu je u studenom 2014. dijagnosticiran tumor na mozgu, ipak se treba vratiti u pritvor u Haagu vrlo brzo u svibnju, a dotad može biti u Novom Sadu u Srbiji, piše u upravo objavljenoj odluci Žalbenog vijeća.
Iz teksta te odluke vidljivo je da su u studenom 2014. liječnici procijenili da Hadžić s takvom dijagnozom ima još između 12 i 24 mjeseca života. Hadžićevi odvjetnici tvrde da on neće doživjeti izricanje presude te da "svaki mjesec koji sada provodi u pritvoru predstavlja značajan dio njegova preostalog života".
Hadžićevi odvjetnici 22. siječnja 2015. tražili su puštanje na privremenu slobodu, no Raspravno vijeće suda je 13. ožujka odbilo taj zahtjev. Hadžić se, međutim, žalio na tu odluku i Žalbeno vijeće uvažilo je njegov zahtjev te odredilo da ga se što prije transferira zrakoplovom u Srbiju i da ga se vrati u Haag u svibnju, kada Hadžić ima zakazanu "važnu magnetsku rezonancu u Haagu". Hadžić mora poštovati 10 uvjeta koje je odredilo Žalbeno vijeće Tribunala, među kojima je i zabrana davanja izjava za medije, zabrana izlaska iz obiteljske kuće u Novom Sadu između 23 i 7 sati, kao i uvjet da ga svakoga dana obilaze policajci.
Sudi mu se kao članu udruženog zločinačkog pothvata
Goran Hadžić optužen je za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Haag mu sudi kao članu udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio da silom trajno ukloni većinu hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva iz istočne Slavonije. Hadžić je bio predsjednik vlade samoproglašene Srpske Autonomne Oblasti Slavonija, Baranja i zapadni Srem, a potom i predsjednik samoproglašene Republike Srpske Krajine. Optužnica protiv njega podignuta je 2004., ali on se skrivao u Srbiji te potom dao u bijeg, pa je uhićen tek 2011. kao posljednji haaški bjegunac.
Nakon što mu je krajem prošle godine dijagnosticiran tumor na mozgu, Hadžić je odabrao liječenje koje uključuje 6 tjedana svakodnevne radioterapije i kemoterapije, zatim 4 tjedna odmora i rekuperacije te konačno šest rundi kemoterapije koja se sastoji od pet dana oralne doze kemoterapije nakon čega slijede 23 dana odmora.
Prošloga tjedna, 10. travnja, Hadžićeva obrana predala je Tribunalu podnesak u kojem navodi da je Hadžić morao prekinuti kemoterapiju i da pati od nuspojava koje uključuju: "drastičan gubitak težine, potpuni gubitak apetita, žestoku dezorijentaciju, ozbiljan gubitak kratkoročnog pamćenja što uključuje i zaboravljanje posljednjih razgovora, poteškoće u govoru, nemogućnost da se brine sam o sebi i ekstreman umor".
Odbijajući Hadžićev zahtjev za privremenom slobodom, Raspravno vijeće usredotočilo se na pitanje ima li Hadžić dobru zdravstvenu njegu u pritvoru u Haagu te zaključilo da ima. Žalbeno vijeće, međutim, u današnjoj odluci o puštanju na privremenu slobodu kaže da se suci trebaju zapitati bi li Hadžiću bilo bolje kad bi bio u svojoj kući u Novom Sadu, okružen članovima obitelji. "Optimalni uvjeti bili bi njega u kućnom okruženju uz podršku članova obitelji", navodi se u odluci Žalbenog vijeća.
>>Goran Hadžić: Od životne je važnosti da me nitko ne budi dok spavam, pustite me odmah iz Haaga
>>Džakula: Hadžić je zastupao tezu kako Hrvati genetski mrze Srbe
>>Hadžić htio prodati Modiglianija kupcu koji je bio policajac
>>Suđenje u Haagu: Hadžić se nasmijao slušajući optužnicu
Onda ima rak, izgleda da se u Haagu rak lako dobije