Ova veličanstvena rijeka, duga 230 kilometara, najvećim dijelom prolazi kroz BiH (208 km), dok se njen kraći tok od 22 kilometra proteže kroz južnu Hrvatsku, gdje se ulijeva u Jadransko more.
Najhladniji dio rijeke poznat je kao Gornja Neretva, koja izvire u blizini planine Jabuke, dijela masiva Zelengore na nadmorskoj visini od 1227 metara.
Tamo, čak i tijekom ljetnih mjeseci, temperatura vode rijetko prelazi sedam stupnjeva Celzijusa. Prema podacima portala Croatia Week i Science Blurtit, razlog toj neobičnoj hladnoći leži u blizini triju ledenjačkih jezera koja rashlađuju tlo i podzemne izvore, stvarajući rijetko viđen termalni kontrast.
Osim po izuzetnoj hladnoći, Neretva je poznata i po svojoj upečatljivoj tirkiznoj boji. Iako djeluje egzotično, voda je toliko čista da je pitka. Rijeka je također važan energetski resurs – u njezinoj blizini nalaze se četiri hidroelektrane i nekoliko brana koje opskrbljuju električnom energijom regiju.
Povijest Neretve seže daleko u prošlost. Antički nazivi za ovu rijeku bili su Nera i Narenta, a naziv "Neretva" potječe iz vremena kada su uzvodno od današnjeg Metkovića Grci osnovali koloniju Narentu.
Na njenim obalama nekada je živjelo i ilirsko pleme Narensi, dok je u srednjem vijeku, u blizini današnjeg Počitelja, djelovalo značajno brodogradilište.
Delta Neretve, jedno od rijetkih plodnih područja Dalmacije, predstavlja vrijedan prirodni i poljoprivredni resurs. Rijeka je plovna do Metkovića, a manja plovila mogu i do Čapljine – iako taj dio nije službeno testiran. Posebnost Neretve je i to što je jedina kraška rijeka koja je uspjela savladati prirodni fenomen ponornice
