Tajna plavih zona: Ovo su prehrambene navike koje prakticiraju najdugovječniji ljudi na svijetu
Na internetu je lako naići na bezbroj savjeta o usporavanju starenja, od slavnih dijeta do čudesnih napitaka, no većina tih obećanja nema ozbiljnu znanstvenu potvrdu. Prava tajna dugog i zdravog života nije u brzim rješenjima, nego u svakodnevnim odlukama koje donosimo godinama. Najvažnije je ono na što možemo utjecati, a to su životne navike, osobito prehrana i način života.
Najviše se o tome naučilo iz takozvanih plavih zona (Okinawa u Japanu, Sardinija u Italiji, Ikaria u Grčkoj, Nicoya u Kostariki i Loma Linda u Kaliforniji), pet područja svijeta u kojima ljudi žive iznimno dugo i pritom ostaju u boljem fizičkom i mentalnom stanju nego većina drugih populacija. Health Food otkriva u čemu je njihova tajna.
Jedu pretežno biljnu hranu: Stanovnici plavih zona najveći dio energije dobivaju iz biljnih namirnica, čak oko 95 posto ukupnog unosa. U različitim krajevima to znači povrće iz vrtova, tofu, batat i vegetarijanske obrasce prehrane, ali zajedničko im je da biljke imaju glavnu ulogu na tanjuru. Takva prehrana smanjuje rizik od srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2 i nekih oblika raka.
Redovito jedu mahunarke: Najzdravije populacije unose mnogo ugljikohidrata, ali ne kroz prerađenu hranu, nego kroz mahunarke poput graha i leće. One su bogate vlaknima i proteinima te se posebno ističu u prehrani stanovnika poluotoka Nicoya u Kostariki, gdje je crni grah osnovna namirnica. Prema istraživanju, svakih dodatnih 20 grama mahunarki dnevno povezano je sa smanjenjem rizika od smrtnosti za 7 do 8 posto.
Rijetko jedu meso: Za razliku od uobičajenih zapadnjačkih obroka, u Plavim zonama meso se jede rijetko i u malim količinama. Na Sardiniji i Okinawi ono je često rezervirano samo za nedjelje i posebne prigode, dok ga neki u zajednici adventista uopće ne jedu. Stručnjaci upozoravaju da pretjeran unos mesa, osobito crvenog i prerađenog, povećava zdravstvene rizike, među njima i rizik od raka crijeva.
U prehranu redovito uključuju ribu: Sve plave zone nalaze se uz more ili na otocima, pa stanovnici imaju lak pristup ribi, osobito masnijim vrstama bogatim omega-3 masnim kiselinama. Te masti povezane su s boljim zdravljem srca i mozga, boljim raspoloženjem te manjim rizikom od depresivnih simptoma. Primjerice, stariji stanovnici grčkog otoka Ikarije, koji prakticiraju mediteransku prehranu, imaju vrlo niske stope demencije i depresije.
Slušaju tijelo i ne jedu do kraja sitosti: Japanski princip hara hachi bu znači jesti dok osoba ne osjeti da je oko 80 posto sita. Takva praksa pomaže ljudima da bolje prate signale gladi i sitosti te da ne unose više nego što im je potrebno. Okinavljani su zbog takvog pristupa vitkiji tijekom života, imaju niži indeks tjelesne mase i povezanost između umjerenog energetskog unosa i duljeg životnog vijeka.
Grickaju orašaste plodove: Orašasti plodovi važan su dio prehrane u Sardiniji, Ikariji i među adventistima u Kaliforniji. Oni su bogat izvor zdravih masnoća, vlakana i antioksidansa, a istraživanja pokazuju da njihova redovita konzumacija može znatno smanjiti rizik od smrtnosti i srčanog udara. Zanimljivo je i da ljudi koji jedu orašaste plodove često imaju manju tjelesnu masu od onih koji ih izbjegavaju, unatoč strahu da debljaju.
