Od podgrijavanja riže do pripreme kajgane: Ovo je 13 najčešćih mitova o kuhanju koje trebate zaboraviti
Svi smo barem jednom slijedili neki savjet o kuhanju ili prehrani za koji smo bili uvjereni da je točan, bilo da smo ga čuli od obitelji, pročitali na internetu ili naučili gledajući kuharske emisije. No, mnogi od tih "provjerenih trikova" zapravo su samo mitovi koji se prenose godinama, iako nemaju stvarno uporište u znanosti ili kulinarskoj praksi.
Ono što je imalo smisla u prošlosti, ne mora nužno vrijediti u doba pećnica s ventilatorom, modernog kuhanja i obilja sastojaka. I toliko mnogo savjeta i trikova koje smo naslijedili i koje vjerno pratimo ustvari nemaju smisla. Ovo je 13 najvećih kulinarskih mitova, piše Daily Mail.
1. Začinjavanje znači dodavanje soli i papra: Nekako smo povjerovali da začinjavanje počinje i završava sa soli i paprom. Sol je neizostavna jer ima moć učiniti jelo savršenim ili ga potpuno pokvariti. No papar? I ne baš toliko. Iako ima svoje mjesto u kuhinji, postoje mnogo uzbudljiviji načini da se jelima udahne život. Primjerice, sol u kombinaciji s limunovim sokom može prekrasno osvježiti i naglasiti okuse. Ostatak svijet nudi začine poput kumina ili paprike, sezamovog ulja, čili pahuljica te različite mješavine začina.
2. Uvijek morate prethodno zagrijati pećnicu: Ustvari ne morate. Jedina iznimka je pečenje kolača, kada je preciznost ključna. No za sporo pečena jela, jela iz pleha, posudu karameliziranog povrća ili bilo što drugo, sve možete staviti izravno u pećnicu bez prethodnog zagrijavanja. Treba imati na umu da se moderne ventilacijske pećnice zagrijavaju brzo i učinkovito, pa im obično treba samo 8 do 9 minuta da dosegnu željenu temperaturu.
3. Rižu nikada ne smijete podgrijavati: Istina je da rižu možete sigurno podgrijati. Problem nije u podgrijavanju, već u načinu na koji se riža čuva. Treba je brzo ohladiti nakon kuhanja i staviti u hladnjak, idealno unutar sat vremena. Predugo ostavljanje riže na sobnoj temperaturi može omogućiti razmnožavanje određenih bakterija (posebno bacillus cereus), a podgrijavanje ih neće ubiti.
4. Trebali biste dodati sol u kipuću vodu kada kuhate tjesteninu: Vjerojatno ste čuli da voda za tjesteninu treba biti "slana kao more". No, to nije baš istina. Vrijedi dodati prstohvat soli u vodu za kuhanje, idealno nakon što prokuha. Teorija je da se njome lagano začini tjestenina dok se kuha, a osim toga, zgodno je ako planirate kasnije koristiti dio škrobne vode od tjestenine za emulgiranje umaka.
5. Nije potrebno soliti meso i ribu prije kuhanja: Postojalo je mišljenje da će soljenje mesa prije kuhanja izvući vlagu i učiniti ga suhim. Vremena su se promijenila i većina kuhara slaže se da to zapravo poboljšava okus i teksturu tako što se soli daje vremena da potpuno prodre u meso, a sva vlaga koja se u početku uvuče ponovno će se apsorbirati. Koliko dugo trebate soliti meso ili ribu? Uzmite u obzir debljinu i masnoću mesa. Komad govedine ili cijelo pile imaju koristi od soljenja dan unaprijed, dok nemasnom odresku može biti dovoljno tek oko sat vremena. Riblje filete izvadite iz hladnjaka i posolite oko 20 minuta prije kuhanja jer je to idealno za bolji okus.
6. Dobar kuhar ima puno kuhinjske opreme: Upravo suprotno. Kuhari se uglavnom oslanjaju na samo nekoliko osnovnih stvari: drvenu žlicu, špatulu, ribež, mjerne žlice, cjedilo i digitalnu vagu. Što se tiče noževa, ne treba vam cijeli set. Jedan kvalitetni kuharski nož od 18 ili 20 centimetara, manji nazubljeni nož i oštar nož za kruh pokrit će gotovo svaki posao. I zapamtite: manje opreme znači manje pranja posuđa.
7. Mlijeko je potrebno za kremastu kajganu: Ustvari, mlijeko ili vrhnje je samo čine vodenastijom. Sve što vam treba je mala tava, komadić maslaca, lagana vatra i drvena žlica.
8. Kobasice se moraju izbosti prije kuhanja: Ovo podsjeća na vrijeme Prvog svjetskog rata kada su kobasice bile prozvane "kobasicama" jer bi se rasprsnule prilikom kuhanja na jakoj vatri. Nedostatak mesa natjerao je mesare da kobasice pripremaju s mnogo većim udjelom vode nego inače, no srećom, danas to nije problem. Posebice ako kupujete kvalitetne kobasice - uvijek ciljate na najmanje 85% udjela mesa.
9. Zamrznuta hrana je inferiorna u odnosu na svježu: Brzo zamrzavanje revolucioniralo je način na koji jedemo. Što se tiče nutritivne vrijednosti, brzo zamrznuta hrana općenito se smatra jednako hranjivom kao i svježa. Ponekad se čak tvrdi da može biti i bolja jer se hrana zamrzava u vrhuncu zrelosti. Međutim, ono što može patiti je tekstura. Kada se voda u hrani zaledi, tada se širi, što mijenja strukturu hrane nakon odmrzavanja. Neke vrste voća i povrća bolje podnose proces zamrzavanja od drugih. Na primjer, grašak se dobro drži, dok zamrznute bobice ili nježni riblji fileti mogu nakon odmrzavanja postati malo kašasti.
10. Uvijek gulite korjenasto povrće: To nije potrebno. Osim ako kožica nije stvarno gruba (celer) ili vrlo debela (određene vrste tikvi), dobro ribanje je sve što im treba. U koži se nalazi većina vlakana, pa je to dobar razlog da ju ostavite.
11. Domaće je uvijek najbolje: Domaće je obično najbolje, ali ne uvijek. Da, sjajno je napraviti stvari od nule ako imate vremena - pesto, juhe i preljevi za salatu će uvijek imati bolji okus ako su pripremljeni kod kuće. No, namirnice poput lisnatog tijesta, kečapa, kruha od kiselog tijesta ili curry pasti zahtijevaju mnogo truda ako ih pripremate od nule. Srećom, postoje izvrsne gotove verzije u trgovinama.
12. Kocke za juhu su praktičan sastojak: Kocke za juhu mogu biti korisne, ali nisu sve jednake. Uvijek provjerite popis sastojaka jer su mnoge pune soli, škroba, palminog ulja i pojačivača okusa. Kada god je moguće, tada birajte svježi temeljac ili juhu od kostiju.
13. Čokolada sa 70% kakaa je najbolja za kolače: Skupe stvari sačuvajte za jelo. Za pečenje kolača je u redu tamna čokolada s 50-60 posto kakaa. Obično je malo slađa, pa često možete dodati i malo manje šećera.
