Loši susjedi u vrtu: Ovih 5 parova povrća ne sadite zajedno ako ne želite o ostati bez uroda
Planiranje vrta nije samo pitanje toga što volimo jesti, nego i toga koje biljke dobro podnose jedna drugu. Neke vrste povrća međusobno se pomažu, štite od štetnika ili bolje koriste prostor, dok druge mogu usporavati rast, privlačiti iste bolesti ili se natjecati za hranjive tvari.
Upravo zato iskusni vrtlari dobro paze što sade jedno pokraj drugoga. Pogrešan raspored u gredici može značiti slabiji urod, više štetnika i biljke koje izgledaju kao da im stalno nešto nedostaje. Ako ove sezone planirate vrt, ove parove povrća bolje je držati na pristojnoj udaljenosti.
Rajčica i krumpir: Rajčica i krumpir pripadaju istoj biljnoj porodici, zbog čega imaju slične potrebe, ali i slične probleme. Ako ih posadite blizu, veća je mogućnost širenja bolesti poput plamenjače, koja može vrlo brzo uništiti obje kulture. Obje biljke također privlače slične štetnike, pa se problem u vrtu može proširiti brže nego što očekujete.
Rajčica i krumpir: Osim toga, krumpir pri vađenju može oštetiti korijen rajčice ako su posađeni preblizu. Zato ih je najbolje saditi u odvojene dijelove vrta i izbjegavati da jedna drugu slijede na istoj gredici iz godine u godinu.
Luk i grah: Luk i grah nisu najbolji vrtni susjedi jer luk može ometati rast mahunarki. Grah, kao i druge mahunarke, ima posebnu sposobnost vezanja dušika u tlu, ali biljke iz porodice lukova mogu negativno utjecati na taj proces. Rezultat može biti slabiji rast graha, manje mahuna i biljke koje se teže razvijaju.
Luk i grah: Problem se ne odnosi samo na obični luk, nego i na češnjak, poriluk i vlasac. Ako želite bogat urod graha, bolje ga je saditi uz mrkvu, krastavce ili kukuruz, a luk premjestiti u drugu gredicu.
Kupusnjače i jagode: Kupus, kelj, cvjetača, brokula i prokulica ne slažu se najbolje s jagodama. Kupusnjače zauzimaju dosta prostora, troše puno hranjivih tvari i mogu zasjeniti niže biljke poput jagoda. Osim toga, jagode i kupusnjače mogu privlačiti štetnike i bolesti koje se u miješanoj gredici lakše zadržavaju.
Kupusnjače i jagode: Jagodama više odgovara prozračan prostor, dovoljno sunca i susjedi koji ih neće gušiti. Zato ih je bolje držati podalje od velikih lisnatih kultura i saditi ih u zasebnu gredicu ili rubni dio vrta.
Mrkva i kopar: Mrkva i kopar na prvi pogled djeluju kao prirodan par, ali u vrtu ih nije najbolje saditi jedno uz drugo. Kopar može negativno utjecati na rast mrkve, osobito ako se jako razraste i počne joj oduzimati prostor.
Mrkva i kopar: Budući da pripadaju srodnim biljkama, mogu privlačiti slične štetnike i međusobno se natjecati. Mrkvi je za pravilan razvoj korijena potrebno rahlo tlo i što manje ometanja. Ako volite kopar, posadite ga malo dalje, primjerice uz krastavce, kojima često dobro odgovara.
Krastavci i aromatično bilje jakog mirisa: Krastavci ne vole uvijek društvo jakog aromatičnog bilja, osobito kad je riječ o kadulji, ružmarinu ili nekim vrlo intenzivnim začinskim biljkama. Takve biljke mogu utjecati na rast krastavaca, a u malim gredicama i teglama mogu im oduzimati prostor, vodu i hranjive tvari.
Krastavci i aromatično bilje jakog mirisa: Krastavci vole toplinu, vlagu i dovoljno mjesta za širenje, pa im pregusto društvo ne odgovara. Bolje ih je saditi uz kopar, grašak, grah ili salatu, koji im mogu biti korisniji susjedi. Aromatično bilje ipak nije loše imati u vrtu, ali ga je pametnije smjestiti u zasebne tegle ili rubne dijelove gredice.
