GALERIJA Zagrepčani pohrlili pogledati rijetke nizozemske majstore iz hrvatskih zbirki
Izložba „Sjaj u tami: Nizozemsko slikarstvo 17. stoljeća u hrvatskim zbirkama“, koja s više od stotinu slika, grafika i predmet dočarava jedno od najslavnijih razdoblja povijesti likovne umjetnosti, otvorena je u Galeriji Klovićevi dvori.
Riječ je o prvoj izložbi u novom izložbenom ciklusu te zagrebačke galerije pod radnim naslovom: „Zlatna razdoblja europske umjetnosti – primjeri iz hrvatskih zbirki“.
Pripremni radovi provodili su se u okviru projekta Istraživanje provenijencije umjetnina u zagrebačkim zbirkama kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost. Autor izložbe Ivan Ferenčak iz Strossmayerove galerije starih majstora HAZU smatra kako ta izložba znači poseban trenutak u kulturnom životu Zagreba jer se prvi put na jednom mjestu mogu sagledati ta djela, koja se nalaze u hrvatskim muzejima i privatnim zbirkama.
Izložene slike i grafike oslikavaju biblijske epizode, portrete, scene svakodnevice života onoga vremena, krajolike i mrtve prirode, a uz izuzetak Haulika i Strossmayera, većina ih je došlo u Hrvatsku u 20. stoljeću, gotovo trećina ih je iz zbirke Ante Topića Mimare.
Otvarajući izložbu ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek rekla je kako je projekt okupio institucije koje ne mogu izlagati u svojim prostorima, tako da ispunjava i ulogu poticanja i promicanja rada svih naših muzealaca te povezivanja različitih kulturnih institucija što uvijek donosi neke nove ideje i zanimljive projekte i sigurno dodatno motivira one koji rade u tim ustanovama.
- Nizozemsko slikarstvo 17. stoljeća stvarali su umjetnici izuzetnih vještina koji su majstorski vladali u dočaravanju prikaza svjetla i sjene i koji su u svoje radove utkali vrhunski realizam, a s obzirom na to da je u domaćim zbirkama ono slabije zastupljeno, nije bilo moguće niti je bilo potrebno voditi se strogom kronologijom", istaknuo je autor izložbe Ivan Ferenčak iz Strossmayerove galerije starih majstora HAZU
Posebna vrijednost je i što su projekt i istraživanje potaknuti međunarodnim istraživanjem provenijencije umjetnina, što je tema koja je u Hrvatskoj dugo bila zanemarena i prešućivana tema.
Po uzoru na postave muzeja izvan Hrvatske koji se trude sve plastičnije rekonstruirati razdoblje koje izložba prikazuje, neke predmete sa slika i trodimenzionalno su oživjeli, poput haljine otmjene dame iz Muzeja Mimara, napravljene u suradnji sa zagrebačkim Tekstilno-tehnološkom fakultetom.