FOTO Ovako žensko tijelo u svim njegovim fazama vide umjetnici različitih generacija
Muzej za umjetnost i obrt u suradnji s Muzejom grada Koprivnice u MUO Galeriji u Zagrebu otvorio je izložbu „Žensko tijelo: uloge, očekivanja, otpori“ koja okuplja radove posvećene važnoj i uvijek aktualnoj temi poimanja ili istraživanja ženskog tijela
Na izložbi su predstavljeni radovi etabliranih umjetnika hrvatske likovne scene poput Zlatka Kauzlarića Atača, Vlaste Delimar, Vlade Marteka, ali i nekih manje poznatih ličnosti, te umjetnika mlađe i srednje generacije koju zastupaju Iva Stanko i Zvonimir Haramija
Riječ je o tematskoj izložbi iz fundusa Muzeja grada Koprivnice koja kroz radove više generacija hrvatskih umjetnika istražuje prikaz i značenje ženskog tijela u umjetnosti i društvu, razmatra pitanja dostojanstva, identiteta, ravnopravnosti i društvene uloge žene
Potiče otvoreni dijalog o društvenim normama, očekivanjima i slobodi izbora, s posebnim naglaskom na problematiku rodne ravnopravnosti, poštivanje različitosti i odgovoran pristup – vrijednosti koje čine temelj suvremenog kulturnog djelovanja. Izložba predstavlja izbor slika, crteža, fotografija, foto kolaža i drugih objekata nastalih od početka 20. stoljeća do danas, a pripređena je prema autorskom konceptu Helene Kušenić iz Muzeja grada Koprivnice koja tom prigodom ističe „Tijelo, pogotovo žensko, nikada nije bilo samo tijelo – ono je uvijek bilo prostor u koji se društvo upisuje. Izložbom nastojimo istražiti pitanja prihvaćanja, opuštanja, dozvola, zabrana, slobode, (ženske) seksualnosti, uloga i očekivanja u društvu te muško-ženskih odnosa“
Zlatko Kauzlarić Atač prikazuje susrete žena i naglašava važnost međusobne podrške kroz jasne plohe i titrave poteze kista. Tomislav Kolombar stilizacijama i napetim linijama pokazuje snagu i izražajnost ekspresionizma, dok Ivan Obsieger dinamičnom linijom i tamnom paletom gradi emotivno nabijene, nadrealne prizore. Teme cikličnosti prirode i čovjeka, napetosti i spontanosti zastupljeni su u apstrakciji u djelu Ignaca Vizvarija, čiji rad obilježavaju ekspresivnost i dinamizam sredine 20. stoljeća
Ljudsko tijelo ključno je i u stvaralaštvu Darka Bakliže, koji istražuje formu, medij i odnos površine i bjeline. Analitički i konceptualni pristup razvija Vlado Martek spajajući riječ i sliku te propitujući značenje i slobodu izraza
Sloboda je središnja i u radu Vlaste Delimar, koja tijelom kritizira patrijarhalne strukture i progovara o pravima i životnim ciklusima žena. Mlađi autori, Zvonimir Haramija i Iva Stanko, kroz živu i energičnu vizualnost inspiriranu popularnom kulturom istražuju suvremene teme identiteta, komunikacije i položaja žene u društvu