divlje srce grada

Žirafa, slonova i pingvina neće u ZOO-u biti još nekoliko godina

Foto: Zoološki vrt Zagreb
Foto: Zoološki vrt Zagreb
Foto: Zoološki vrt Zagreb
29.04.2021.
u 10:52
Zbog strožih europskih standarda teže je nabavljati i držati životinje
Pogledaj originalni članak

Najviši su sisavci na svijetu, spavaju svega nekoliko sati dnevno i imaju doslovno golemo srce jer teži i do 12 kilograma. A vijest da se nakon više od šest desetljeća žirafe vraćaju u Maksimir obradovala je mnoge. No to se neće dogoditi tako brzo jer, kao i slonovi i pingvini, kojih također nema u zagrebačkom Zoološkom vrtu, zahtijevaju posebne nastambe, brigu i uvjete koje će još nekoliko godina biti teško ispuniti.

Kvadrati, novac, protokoli

Standardi za držanje divljih životinja u Europi, objašnjavaju u ZOO-u, uvelike su se promijenili i postrožili.

– Europsko udruženje zooloških vrtova i akvarija, čiji smo član, za životinje uključene u uzgojne programe ima tzv. preporuke najbolje prakse. Tako se, primjerice, preporučuje da slonovi žive u skupini. Zatvorena nastamba za skupinu od četiri ili manje jedinki treba imati unutarnju površinu od najmanje 300 kvadrata te vanjsku od barem 3000 – govori Dijana Beneta, kuratorica za sisavce u ZOO-u.

Žirafe pak najčešće žive na tri načina; u malom krdu koje čine mužjak i dvije-tri odrasle ženke s mladuncima, u velikom krdu s dva ili više mužjaka i četiri ili više ženki s mladuncima te u skupini gdje su sve jedinke istog spola.

Foto: Zoološki vrt Zagreb

– A za malo krdo potrebna je vanjska nastamba veća od 1500 kvadrata. Pingvini pak traže višenamjensku nastambu i pomoćne prostore. Njihova nastamba treba imati prostore za hranjenje, gniježđenje i plivanje – kaže kuratorica. To znači da bi za slonove bila potrebna gotovo dvostruko veća nastamba od one u kojoj su lavovi, a za žirafe otprilike prostor kakav imaju vukovi.

– Riječ je o kompleksnom projektu koji zahtijeva i velika financijska sredstva, a nadamo se da će se što prije moći doći do njih – ističe ravnatelj ZOO-a Damir Skok.

U prošlom su stoljeću nabava i držanje životinja bili jednostavniji, no u fokusu je bilo izlaganje i interes posjetitelja. Danas je pak najvažnija dobrobit životinja, a među glavnim funkcijama vrtova su zaštita i istraživanje divljih vrsta.


– Većina životinja uključena je u uzgojne programe kako bismo u vrtovima dobivali mlade. Tako jednoga dana možemo ojačati ugrožene populacije i u prirodu reintroducirati vrste koje su ondje izumrle. Za uspješnu reprodukciju izuzetno su važni zdravlje i kvaliteta života. Zato pazimo na mnoštvo toga, od uvjeta u kojima žive do prehrane – kaže Skok.

Foto: Zoološki vrt Zagreb

Razmjena životinja između europskih vrtova također ima protokol. Svaki vrt, naime, vodi evidenciju životinja koje želi nabaviti ili može darovati, a nepisano je pravilo da se one ne kupuju.

– Moraju se poštivati nacionalna i pravna regulativa EU. Ako se žele nabaviti jedinke vrste koja je u uzgojnom programu, koordinator određuje koja će se životinja dobiti i iz kojeg vrta. Moraju se i povezati genetski odgovarajuće jedinke kako bi im se omogućilo zdravo potomstvo – objašnjava Skok.

Mirela Kalit, administratorica za životinje u ZOO-u, dodaje kako su među propisima koje treba poštovati i Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama te Pravilnik o veterinarsko-zdravstvenim zahtjevima za stavljanje u promet i uvoz životinja, sjemena, jajnih stanica i zametaka.


Samo poznato podrijetlo

– Ako se divlja životinja kupuje, to često znači da se nabavlja posredstvom trgovaca, a podrijetlo je većinom nepoznato. Životinja se može kupiti od privatnih uzgajivača ako joj se zna podrijetlo i ako je legalno nabavljena. Jedan od uvjeta za pristup europskom i svjetskom udruženju zooloških vrtova jest i sudjelovanje u uzgojnim programima – ističe.

I transport je velik izazov, a postoje prijevoznici koji se bave samo prijevozom životinja u vrtove.

– Neki imaju posebna vozila i znanja za prijevoz velikih životinja poput žirafa. Pomno se planira i ruta, pri čemu se moraju izbjegavati nadvožnjaci, tramvajske žice i slično – zaključuje Skok.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

TM
trade_mark
09:50 30.04.2021.

ni životinje više ne žele živjeti u zagrebu.

KO
Komentator3
10:59 30.04.2021.

pa hvala bogu, te životinje vole slobodu isto kao i mi, navikle su na ogromna prostranstva životnog prostora, a ne na par četvornih kvadrata...