Zelene otoke po metropoli postupno bi trebali zamijeniti polupodzemni spremnici za odvojeno prikupljanje otpada, a prvi mjesni odbor koji je njima postao u potpunosti opremljen bilo je Zapruđe. Sesvete bi, pak, trebale postati prva gradska četvrt u kojoj će biti postavljeni svi planirani spremnici. Pohvalili su se tako na Facebook stranici Možemo Sesvete, uz obavijest da su spremnici trenutačno postavljeni na 19 lokacija po četvrti.
– Na 3 lokacije se odvijaju radovi, a do travnja 2026. će se dovršiti svih 35 lokacija – poručili su. Gradonačelnik Tomislav Tomašević, kad je stanovnike izvijestio o statusu radova po gradu, rekao je da ovakav sustav podzemnih i polupodzemnih spremnika nema niti jedan drugi grad u Europi. – Uspješno se primjenjuje i doprinosi povećanju odvajanja otpada, a ujedno doprinosi urednosti i smanjuje rizik od odlaganja glomaznog otpada – rekao je prošlog ljeta.
Tijekom 2024. mapiran je cijeli grad i određeno je 751 lokacija za ugradnju 2.253 polupodzemna spremnika za papir, plastiku i staklo. Svaka lokacija ima tri polupodzemna spremnika. Cijena ugradnje iznosi prosječno oko 20.000 eura po lokaciji, a cjelokupni trošak ugradnje od oko 15 milijuna eura bit će financiran iz gradskog proračuna.
Polupodzemni spremnici su djelomično ukopani ispod razine tla i služe za odlaganje otpada u višestambenim zgradama, a od dosadašnjih spremnika razlikuju se po tome što imaju manje zauzeće javne površine, veći volumen pa u njih stane više otpada, te će njihovo pražnjenje biti brže i tiše nego kod dosadašnjih spremnika.
Namijenjeni su odlaganju plastične i metalne, papirnate, kartonske te ambalaže od stakla, a poklopac im je u boji otpada koji se u njega odlaže. Miješani komunalni otpad i biootpad, odlažu se kao i do sada u za njih predviđene spremnike unutar zgrade, a sve druge vrste otpada na reciklažna dvorišta.
Nakon prijelaznog razdoblja, u višestambenim zgradama kojima su spremnici dodijeljeni više neće biti spremnika za plastičnu i metalnu, papirnu i kartonsku ambalažu od 1.100 litara, a uklonit će se i okolni zeleni otoci. U polupodzemne spremnike ugradit će se sustav za kontrolu korištenja spremnika putem kartice, odnosno aplikacije. Tada će ih moći koristiti ograničeni broj stanara višestambenih zgrada. No, u prvo vrijeme neće biti ograničenja za otvaranje spremnika, a kada dođe do promjene, pravovremeno ćemo obavijestiti javnost.
Polupodzemni spremnici kao ideja su dobri, jer izgledaju urednije od klasičnih kontejnera i u njih stane više otpada. No, osim ideje potrebna je i realizacija, a to je klasična boljka trenutne gradske vlasti. Niti ti polupodzemni spremnici ne prazne se redovito ijako često su zatrpani otpadom, pa su građani prisiljeni svoj otpad ostavljati na tlu pored njih, a onda vjetar, ptice i napuštene životinje učine svoje i raznose taj otpad po cijelom gradu. Čak niti dobre ideje nisu u stanju realizirati kako treba.