Kada je prvih pet sestara milosrdnica 30. srpnja 1934. na poziv fra Leonarda Ruskovića stiglo u luku Buenos Airesa, nije ih dočekao nitko. Same su odlučno zakoračile u novu misiju, a gotovo stoljeće kasnije njihova vjera, rad i predanost dobili su posebno priznanje. Ulica u predgrađu glavnog argentinskog grada, u četvrti Dock Sud, nosi njihovo ime. Na svečanoj ceremoniji otkriven je ulični znak s natpisom "Pasaje Hermanas Vicentinas de Zagreb", a snimka je podijeljena na Facebook stranici reda. "Sigurno da je naziv ulice i veliko priznanje za rad sestara koji je vidljiv tijekom svih godina njihova djelovanja do danas, osobito u pomaganju djeci i starijima", navodi se u priopćenju Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga.
– Vijest o preimenovanju prolaza primili smo u lipnju kada je Vijeće okruga Avellaneda Provincije Buenos Aires donijelo odluku. Odluka je donesena na prijedlog učenika 5. i 6. razreda našeg školskog zavoda Krista Kralja koji su to predložili u sklopu svog školskog projektnog zadatka. Zahvalni smo i izuzetna nam je čast što su to predložili sami učenici koji su svjedoci truda i zalaganja brojnih sestara milosrdnica i svega onoga što je Družba po svojim sestrama učinila za boljitak i opismenjavanje tog siromašnog i radničkog dijela Buenos Airesa – kazali su nam iz Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga.
Domeću i kako i na Dock Sudu od 1935. do danas vode školski zavod, koji obuhvaća vrtić, osnovnu i srednju školu. – Isto tako napominjemo da ovo nije prva ulica koja je zbog značaja sestara za određenu lokalnu zajednicu preimenovana u čast Družbe ili njezinih zaštitnika, kako u Hrvatskoj tako i izvan nje – zaključuju.
Red je osnovao 1633. u Parizu, a sestre su od tada poznate po karitativnom i medicinskom radu. Povijest milosrdnica u Hrvatskoj pak počela je 1845., kada je u Zagreb stiglo šest sestara iz Tirola na poziv biskupa Jurja Haulika. Osnivale su bolnice, domove za starije i nemoćne, vrtiće i škole, a u socijalističkom razdoblju, unatoč zabranama, nastavile su djelovati u župama i bolnicama. Danas, među ostalim, vode dječji vrtić "Sveti Vinko" i Žensku opću gimnaziju u Zagrebu, kao i Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor u Lužnici. Prema podacima iz 2022., družba djeluje u 11 zemalja, a zagrebačka provincija ima više od 200 članica.