Koliko je od 2021. do danas kapitalnih projekata realizirano u gradskoj četvrti Donji Grad, po čemu je život tamošnjih stanovnika danas bolji nego 2021. kad su preuzeli vođenje te koja je programska vizija i strateški cilj razvoja te gradske četvrti do kraja mandata i kako želi da Donji Grad izgleda 2030., upitana je na Večernjakovoj tribini Dunja Mazzocco Drvar, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje.
– Gornji i Donji Grad su dijelovi u kojima ima najmanje kapitalnih investicija zbog toga što je tu gusta naseljenost, nema površina za graditi velike kapitalne projekte ili nove infrastrukturne. A kada bih ipak morala odrediti, rekla bih da je jedna od najvećih stvari koje radimo usmjerena prema gradskim tržnicama. To je nova strategija upravljanja gradskim tržnicama koje je intenzivan participativan proces, puno uključujemo građane u promišljanje kako bi tržnice trebale izgledati u budućnosti – rekla je pročelnica.
Jedna inicijativa, rekla je, proizišla je iz toga što su neke od tržnica i oštećene, što potresom, što dugotrajnim neulaganjem poput Branimirove tržnice. Dodala je kako je provedena anketa u kojoj su skupljeni brojni odgovori građana. Branimirova tržnica je, rekla je, vrlo blizu projektiranju, u planu je arhitektonski natječaj za idejno rješenje, istaknula je. – Posvetili smo se programu namjene tržnica, pogotovo izvan samog radnog vremena. Neke od tih stvari već imamo na nekim tržnicama, primjerice na Dolcu koji je imao krasan program koji se seli na Kvatrić zbog obnove te tržnice – napomenula je dodajući kako će raditi na tome da tržnice dobiju neki novi život koji će obogatiti prema prijedlozima građana.
Drugi projekt koji je navela je ozelenjavanje Kvatrenikovog trga. – On ide u rekonstrukciju u smislu stvaranja ugodnijeg mjesta za boravak građana. Cilj je da se betonski izgled obogati zelenilom i učini prostorom u kojem će građani rado sjesti, da ne moraju nužno ići u kafiće – istaknula je.
Ono na čemu će se, pak, nastaviti raditi i u idućim godinama, rekla je D. Mazzocco Drvar, je model gospodarenja otpadom. – To je jedan veliki iskorak koji se dogodio u posljednjih nekoliko godina. Uveli smo novi model koji je puno pravedniji za građane jer se odnosi na naplatu otpada po količini odloženog otpada, a ne kao prije po kvadraturi prostora u kojem živi. Danas svatko plaća onoliko koliko je odložio. Naravno da se tu ne radi samo o naplati nego i o načinu na koji se odnosimo prema otpadu pa potičemo razvrstavanje na mjestu nastanka, odvoz prema određenim komponentama i u konačnici tako doprinosimo ciljevima za smanjenje nastanka otpada i na što veće stope recikliranja – objasnila je.
Istaknula je i mjere usmjerene na smanjenje utjecaja klimatskih promjena, među njima je ozelenjavanje cijelog grada i sadnja stabala. – U ovim četvrtima smo posadili stabla u okolici domova zdravlja, radimo na energetskoj obnovi javnih objekata, 16 ih je ukupno obnovljeno, a plan je i znatno više od toga. Radimo i na postavljanju solarnih elektrana na objekte koji su u vlasništvu Grada – naglasila je dodajući kako su ove dvije četvrti, s obzirom na kulturnu baštinu i način građena, dijelovi grada u kojima se najmanje može intervenirati.
Zašto bi se ulagalo u povijesnu jezgru nacionalne prijestolnice nekakve Hrvatske? Koješta.