Zagreb i dalje zbraja posljedice snažnog olujnog nevremena koje je grad pogodilo 26. i 27. ožujka, a gradske službe danima su na terenu i rade na sanaciji štete. O najnovijim aktivnostima, ali i konkretnim koracima koji slijede te o aplikaciji namijenjenoj prijavi šteta nastalih kao posljedica nevremena, govorio je gradonačelnik Tomislav Tomašević.
– Kao što smo najavili, danas donosimo pregled posljedica nevremena i svega što je odrađeno u proteklih nekoliko dana, ali i dodatne informacije o prijavi štete za građane, bilo da je riječ o osobnim vozilima, stambenim objektima ili poljoprivrednim površinama – rekao je Tomašević. Do sada je, prema njegovim riječima, odrađeno čak 1581 intervencija Javne vatrogasne postrojbe i dobrovoljnih vatrogasnih društava. Naglasio je kako taj broj najbolje pokazuje razmjere situacije. – Zagrebački vatrogasci u nekoliko su dana odradili gotovo polovicu intervencija koje inače imaju tijekom cijele godine. Godišnje ih bude nešto više od 3000, a sada su u kratkom razdoblju odradili posao koji se inače rasporedi na šest mjeseci – istaknuo je. Osim vatrogasaca, u sanaciju su uključene i brojne gradske službe i poduzeća. Zagrebački holding, kroz svoje podružnice poput Zrinjevca, Čistoće, Vodovoda i odvodnje, Gradskih groblja i GSKG-a, imao je više od 2000 intervencija.
– Trenutačno je oko 1350 zaposlenika gradskih ustanova i poduzeća direktno uključeno u sanaciju posljedica nevremena, što je oko 400 više nego 2023. godine. U protekle tri godine značajno smo povećali operativne kapacitete kako bismo brže reagirali u ovakvim situacijama – rekao je gradonačelnik. Dodao je kako su, uz gradske službe, na terenu i druge žurne službe – hitna pomoć, policija, civilna zaštita, HGSS i Crveni križ. Kada je riječ o prometu, posebno su pogođeni bili ZET-ovi sustavi, no većina kvarova sanirana je u vrlo kratkom roku. – Najveći kvar na Maksimirskoj uklonjen je već u subotu, a od ponedjeljka tramvajski promet u potpunosti funkcionira, uključujući i liniju 15 – kazao je. Nevrijeme je oštetilo i ukupno 131 objekt vrtića i škola, no u većini slučajeva riječ je o manjim oštećenjima. Veća su zabilježena na nekoliko lokacija, među kojima su dječji vrtić Šumska jagoda u Mikulićima te Osnovne škole Remete, Tituša Brezovačkog, kao i Škola za grafiku, dizajn i medijsku produkciju. – Svi objekti su u sanaciji i očekujemo da će nastava teći normalno – poručio je Tomašević.
Gradonačelnik se osvrnuo i na štetu na drugim objektima, posebno sportskim i socijalnim ustanovama. – Među objektima koje treba izdvojiti je Košarkaški centar Dražen Petrović, gdje je krov privremeno pokriven, a sanacija je u tijeku. Očekujemo da bi se za nekoliko tjedana mogli nastaviti treninzi i utakmice, no paralelno ćemo pokrenuti i projekt cjelovite obnove dvorane – rekao je. Posebno teška situacija je na zelenim površinama. Prema prvim procjenama, uništeno je nekoliko tisuća stabala na javnim površinama diljem grada. – Govorimo isključivo o stablima na ulicama, trgovima i kvartovskim parkovima, ne računajući park-šume poput Maksimira ili Medvednice. Uz to, broj djelomično oštećenih stabala je još i veći – istaknuo je.
Procjene pokazuju da je šteta na zelenilu veća nego nakon nevremena 2023. godine, ponajprije zbog dugotrajnog vjetra koji je ovaj put puhao i do 30 sati. Zbog opasnosti od pada stabala i grana, i dalje vrijedi upozorenje građanima da izbjegavaju parkove i park-šume poput Maksimira, Tuškanca i Jelenovca, kao i odlazak na Medvednicu. – Tamo se i dalje bilježe opasne situacije. U subotu je HGSS spašavao planinara, a zbog snijega i srušenih stabala trebalo im je sat i pol da dođu do prve ceste – upozorio je gradonačelnik. Sanaciju na javnim zelenim površinama provodi Zrinjevac, dok su za park-šume i Medvednicu zadužene Hrvatske šume. Prioritet je, naglašava, sigurnost građana.
– Fokus je na uklanjanju opasnih stabala i grana koje mogu pasti i ozlijediti ljude. Zbog toga je moguće da će košnja i neke komunalne usluge kasniti, ali sigurnost mora biti na prvom mjestu – rekao je. Dodao je kako je grad u posljednje tri godine značajno povećao kapacitete za ovakve situacije. – Utrostručili smo broj specijaliziranih vozila poput grajfera i povećali broj radnika, zbog čega je sanacija sada brža nego 2023. godine. Bolja je i koordinacija između gradskih i državnih službi – kazao je. Istaknuo je i ulaganja u vatrogasni sustav. Gradonačelnik je istaknuo i značajno povećanje kapaciteta mehanizacije, posebno kada je riječ o specijaliziranim vozilima za uklanjanje srušenih stabala. – Grajferi su ključna vozila u ovakvim situacijama, riječ je o kamionima s hidrauličkim rukama koji mogu brzo ukloniti stabla. Zagrebački holding imao ih je 2023. godine ukupno 11, a danas ih imamo čak 35 – rekao je Tomašević, naglasivši da je riječ o trostrukom povećanju. Dodao je kako takav kapacitet nema nijedan drugi grad u Hrvatskoj, što je Zagrebu omogućilo da prošle godine pomogne i Splitu nakon nevremena.
– To su multifunkcionalna vozila koja se koriste i u redovnom održavanju, ali u ovakvim situacijama su nezamjenjiva – kazao je. Osim mehanizacije, povećan je i broj operativnih radnika. – U protekle tri godine broj radnika u Zrinjevcu, Čistoći i Zagrebačkim cestama povećan je za oko 400, što je dodatno unaprijedilo sposobnost reakcije – istaknuo je. Kad je riječ o prometu, podsjetio je da je najveće oštećenje bilo na tramvajskoj infrastrukturi u Maksimirskoj cesti, gdje su srušena stabla oštetila prugu i električne vodove. – Zbog sigurnosti radnika popravci nisu mogli početi dok je puhao jak vjetar, no kvar je saniran već u subotu, prije predviđenog roka. Od ponedjeljka sve tramvajske i autobusne linije voze normalno – rekao je.Izuzetak je linija 140 prema Sljemenu, koja i dalje ne prometuje zbog sigurnosnih razloga jer je Sljemenska cesta zatvorena. Žičara je tehnički ispravna, ali ne prevozi putnike kako se ne bi poticalo građane na odlazak na Medvednicu, gdje i dalje postoji opasnost.
Grad je u međuvremenu pokrenuo i aplikaciju za prijavu štete – Građani putem web stranice Grada Zagreba mogu prijaviti štetu na stambenim objektima, vozilima i poljoprivrednim površinama. Prijave se zaprimaju do 12. travnja, a moguće je priložiti i fotografije. Onima koji se ne snalaze s digitalnim alatima pomoći će gradske službe – pojasnio je. Tomašević je objasnio i zašto Zagreb ne proglašava prirodnu nepogodu. – Zakon propisuje da šteta mora iznositi najmanje 20 posto proračuna, što bi u Zagrebu značilo oko 300 milijuna eura. Taj model ne funkcionira za grad poput Zagreba – rekao je. Umjesto toga, Grad će ponovno osigurati izravnu financijsku pomoć građanima. – Kao i 2023. godine, predložit ćemo da Grad pokrije 70 posto štete na stambenim objektima, do maksimalno 15.000 eura, te 70 posto štete na vozilima, do 5000 eura. Riječ je o pomoći, a ne punoj naknadi štete – naglasio je. Dodao je kako građani koji imaju osiguranje ne mogu za istu štetu dobiti sredstva iz dva izvora.
Kada je riječ o poljoprivrednicima, Grad još traži model kako im pomoći, s obzirom na zakonska ograničenja. – Razmatramo mogućnost proglašenja prirodne nepogode na temelju štete na urodima, gdje je kriterij da je oštećeno najmanje 30 posto proizvodnje. To još provjeravamo – rekao je Tomašević. Dodao je kako bi u tom slučaju pomoć po zakonu bila relativno niska, oko pet posto štete, zbog čega Grad razmatra i dodatne mjere. – Druga opcija je proglašenje nepovoljne klimatske prilike, što bi nam omogućilo fleksibilniji model pomoći i potencijalno veće iznose, jer želimo izbjeći ograničenja državnih potpora – pojasnio je. Istaknuo je kako su štete u poljoprivredi u pojedinim slučajevima znatno veće od zakonskih limita, zbog čega Grad traži rješenje koje će omogućiti konkretniju financijsku pomoć.
Gradonačelnik je iznio i prve podatke o prijavama štete, koje su počele pristizati odmah nakon pokretanja aplikacije. – Već imamo stotine prijava. Do 10 sati zaprimljeno ih je bilo 475, a broj je u sat vremena narastao na oko 600 – rekao je. Najviše prijava odnosi se na oštećenja krova (182), zatim na osobna vozila (89), dok je 89 prijava zaprimljeno i kroz opis štete koji ne spada u unaprijed definirane kategorije. Slijede štete na stolariji (40), fasadama (15) te poljoprivrednim površinama (21).
Najpogođenija gradska četvrt zasad je Črnomerec, što je, kaže, očekivano s obzirom na to da je zapad grada bio najizloženiji snažnom vjetru. – Broj prijava i dalje raste iz sata u sat i zato nam je cilj što prije donijeti potrebne odluke kako bismo građanima mogli isplatiti pomoć, i to brže nego 2023. godine – poručio je. Objasnio je i kako će izgledati postupak nakon prijave. – Nakon što građani ispune obrazac, oko stotinu zaposlenika gradske uprave izlazit će na teren kako bi dokumentirali štetu. S tim krećemo početkom sljedećeg tjedna, a građani će se unaprijed dogovarati za termine – rekao je. Nakon terenskog pregleda slijedi procjena štete, provjera dokumentacije i konačna obrada zahtjeva. Za građane koji se ne snalaze s aplikacijom, posebno starije, osigurana je pomoć. – Svi koji imaju poteškoća s digitalnim alatima mogu nazvati telefonom ili doći osobno, a zaposlenici gradske uprave pomoći će im ispuniti prijavu – poručio je Tomašević.