U zagrebačkim vodocrpilištima sve je više teških metala

Zagreb ne štiti svoja vodocrpilišta, pada kakvoća vode u zdencima, vodovodne i kanalizacijske cijevi su šuplje, nema odlagališta opasnog otpada... To su samo neki od mnoštva problema na koje su danas upozorili znanstvenici u Gradskoj skupštini na konferenciji “Zagrebačke vode jučer i danas”.

Gdje je 150 mil. eura
Društvo građevinskih inženjera Zagreb i Udruga za očuvanje hrvatskih voda i mora – Slap znanstveni su skup organizirali da bi, tvrde, struku i širu javnost upoznali sa stanjem zagrebačkih voda. A ono je, tvrde znanstvenici, alarmantno i krajnji je trenutak da to shvate političari te da počnu aktivno štititi podzemne vode.

– U našoj studiji iz 2004. godine dokazali smo da je voda u zdencima sve lošija. Koncentracija teških metala kontinuirano raste, a povremeno bude i viša od zakonom najvećih dopuštenih vrijednosti. U vodocrpilištu Petruševec dokazali smo visoke koncentracije olova i mangana, u Zapruđu olova, arsena, kao i koliformnih bakterija, u Maloj Mlaki naišli smo čak i na atrazin, vrlo opasan herbicid koji je zabranjen u EU... Zagrebačke su podzemne vode ugrožene! – kaže profesorica Andrea Bačani s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta. Našim vodocrpilištima najveća su prijetnja, tvrdi, propusna kanalizacijska mreža, industrija, poljoprivreda i divlje šljunčare.

– Te 2004. godine registrirali smo čak 26 ilegalnih šljunčara na području zagrebačke vodozaštitne zone – tvrdi Bačani.

Znanstvenici su danas u više navrata prozvali gradsku vlast da vodocrpilišta ne štiti dovoljno. Neki i sasvim otvoreno.
– Aktualna vlast svakom novom izmjenom Generalnog urbanističkog plana prenamijeni neku od vodozaštitnih zona u građevinsku. Posljednja je stradala zona Stara Loza – rekao je Stjepan Nikolić iz Zavoda za urbanizam. Javno je upitao gradske poglavare gdje je zapelo s početkom izmjene vodovodnih i kanalizacijskih cijevi te jesu li možda spiskali 150 milijuna eura predviđenih za to.

Znanstvenici su danas ponovno otvorili pitanje postupanja s otpadom, posebno opasnim. Zagreb godišnje stvori 60.000 tona opasnog otpada, a nakon zatvaranja PUTO-a nema prikladnog odlagališta niti će ga uskoro biti jer nije u razvojnim planovima grada.

Kažu da je Zagreb jedini grad u Hrvatskoj koji još nije donio plan gospodarenja otpadom.
– Od izgradnje palionice otpada u Resniku političari su odustali zbog pobune lokalnog stanovništva. Tako se ne vodi ozbiljna politika – tvrdi Nikolić.

Petina bez kanalizacije
– Podzemne vode u velikoj su opasnosti zbog toga jer je svijest političara o nužnosti njihove zaštite vrlo niska. Dvadeset posto kućanstava još nije priključeno na kanalizaciju, pa se fekalije slijevaju u podzemlje – kaže profesor Slavko Kulić s Ekonomskog instituta.