Traže besplatan prijevoz i subvencije za smještaj, Tomašević: 'Idući ste na redu'

Besplatan javni prijevoz i subvencije za najam stanova dvije su mjere koje je Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu (SZZG) predložio gradskoj upravi kao dio paketa za podizanje standarda pripadnika te populacije u hrvatskoj metropoli. Riječ je o prijedlozima koji, kažu, godinama cirkuliraju u javnom prostoru i izbornim programima, ali dosad nisu implementirani. – U mjesecima kada studenti paralelno plaćaju podstanarstvo, prehranu, skripte i još pokušavaju održati nekakav društveni život, svaka olakšica može značiti razliku između sigurnog nastavka studija i odustajanja – navodi Kragić.

Studentski zbor je, ističe, još u veljači održao sastanak s predstavnicima Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade, no upućeni su da sa zahtjevom idu dalje prema ZET-u. – Dopisi su poslani, razgovori vođeni, a odgovori se čekaju. No na ovogodišnjim lokalnim izborima upravo je ta stavka bila dio brojnih programa pa je vrijeme da se obećanja ispune – kaže Kragić. Pravo na besplatan javni prijevoz trenutačno ima više od 300.000 stanovnika metropole, a među njima su umirovljenici, mlađi od 18 godina i osobe s invaliditetom. Studentska populacija još nije na listi, no čini se da bi se to moglo promijeniti.

– Više smo puta rekli da ćemo, što se tiče osiguravanja besplatnog javnog prijevoza, ići skupinu po skupinu. A iduća grupa sigurno će biti ili studenti ili ćemo ponovno ići na nekakav limit u godinama jer je to možda pravednije, a i lakše kontrolirati – na naš je upit na jučerašnjoj konferenciji za novinare odgovorio gradonačelnik Tomislav Tomašević. Kada će se pak ta mjera uvesti, dodao je, ovisi o proračunu za sljedeću godinu, u čiju se izradu kreće u rujnu.

A osim besplatnog prijevoza, studenti od Grada traže i subvencioniranje smještaja u najmu. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih trenutačno isplaćuje subvenciju od 60 eura za oko 1200 studenata u metropoli, no to je, ističe Kragić, simbolična pomoć koja ne prati realne cijene stanovanja u Zagrebu. – Trošak najma ne možete ni približno pokriti sa 60 eura, osobito u uvjetima tržišta koje divlja pa su cijene ponekad i sulude – objašnjava predsjednik Studentskog zbora. Stoga se predlaže da Grad osigura isti iznos kao i Ministarstvo, čime bi studenti mogli dobiti 120 eura potpore. – Mislimo da to ne bi znatno opteretilo gradski proračun, a studentima bi značilo ogromnu razliku – govori Kragić.

No čini se da na Radićevu trgu nisu skloni toj mjeri jer, kažu, prema istraživanjima i praćenjima tržišta sustav subvencija u pravilu dovodi do porasta cijena. – U praksi to znači da subvencije često idu u korist stanodavaca ili investitora, a ne nužno korisnika potpore. Zbog toga smatramo da dugoročno održivo rješenje mora biti aktivacija većeg broja stanova za najam te povećanje kapaciteta studentskih domova – navode u odgovoru na naš upit. Domeću i kako su studentski domovi i visoko obrazovanje u nadležnosti države, a ne Grada. No ističu i kako Grad svake godine studentima stavlja na raspolaganje slobodne kapacitete učeničkih domova.

– S obzirom na činjenicu da je nedostatak studentskih domova sustavni problem u velikim gradovima, smatramo da bi država trebala dodatno ulagati u proširenje kapaciteta, pa i kroz EU fondove, pri čemu je Grad spreman razgovarati o oblicima suradnje, primjerice osiguravanjem zemljišta za gradnju studentskog doma – kažu na Radićevu trgu. I premda je visoko obrazovanje, kako ističu, u nadležnosti države, Grad Vrgorac, primjerice, studentima za subvenciju smještaja mjesečno dodjeljuje 30 eura, a Splitsko-dalmatinska županija 40. – To su primjeri dobre prakse – ističu u SZZG-u.

Studentski zbor također predlaže da nova knjižnica u kompleksu Paromlin bude otvorena 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. – Zagreb nema nijedan prostor za učenje koji studentima stoji na raspolaganju u kasnim večernjim ili ranim jutarnjim satima. Subotom i nedjeljom uči se po kafićima. Svi veliki europski gradovi imaju non-stop otvorene knjižnice pa bismo trebali pratiti njihov primjer. A u Gradu su nam rekli da je to zanimljiv prijedlog koji će pokušati implementirati – kaže Kragić. Napominje i kako ne planiraju stati pa već na jesen planiraju novu inicijativu koja se tiče jedne od rak-rana u životu zagrebačkih studenata – prehrane. – Kvaliteta u menzama pada, jelovnici su zastarjeli, a pravilnici ne prate suvremene prehrambene potrebe. Pritom cijena prehrane mora ostati niska jer je to zadnji bastion studentskog standarda koji još funkcionira – zaključuje Kragić.