U svjetlu izmjena i dopuna Zakona o obrtu, koje bi trebale biti gotove do kraja ove godine, razgovarali smo s ravnateljicom Uprave za poduzetništvo i obrt u Ministarstvu gospodarstva, Marijom Vukelić. Kako u Ministarstvu obrtništva gledaju na komorski sustav, u kojem smjeru idu najavljene reforme, u kojoj su mjeri partneri (Hrvatska obrtnička komora, Vlada i Ministarstvo gospodarstva) uspjeli približiti svoje stavove o potrebnim reformama, kakva je pozicija i uloga obrtništva u hrvatskom gospodarstvu za Zagrebački obrtnik objasnila nam je ravnateljica M. Vukelić.
Na čelo Uprave za poduzetništvo i obrt u Ministarstvu gospodarstva imenovani ste u svibnju ove godine, a prije toga bili ste u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Možete li se u kratkim crtama predstaviti našim čitateljima?
Na čelo Uprave za poduzetništvo i obrt imenovana sam krajem svibnja ove godine, nakon višegodišnjeg iskustva u razvoju investicijskih politika, strateških dokumenata i jačanju poduzetničkog okruženja. Karijeru sam počela u Vladi Republike Hrvatske, a potom nastavila kroz brojne stručne i rukovodeće pozicije u tijelima državne uprave, agencijama i Hrvatskoj gospodarskoj komori. Posebno sam bila angažirana na projektima vezanima za privlačenje stranih ulaganja, promociju hrvatskih izvoznika te podršku malim i srednjim poduzetnicima. Moje djelovanje obuhvaća i međunarodnu suradnju te sudjelovanje u izradi razvojnih i investicijskih strategija, kao i sektorskih analiza za podršku gospodarskom rastu. Temelj profesionalnog djelovanja oduvijek je bio rad na osnaživanju hrvatskoga gospodarstva putem konkretnih mjera, programa i poticanja konkurentnosti. Upravo zato na novoj funkciji fokusiram se na daljnje jačanje poduzetništva i obrtništva putem mjera koje izravno podupiru i osnažuju poduzetnike i obrtnike. Na toj poziciji želim nastaviti graditi učinkovit sustav podrške, uz administrativna rasterećenja i stvaranje poticajnog okruženja za rast i razvoj poslovanja.
Iako niste dugo na čelu Uprave, vjerujem da ste uspjeli sondirati stanje u našem obrtništvu. Kako vidite situaciju u kojoj se ono danas nalazi?
Iako sam na čelu Uprave relativno kratko, uz podršku tima suradnika aktivno sam se posvetila analizi stanja u obrtništvu, prije svega izravnom komunikacijom s obrtnicima, predstavnicima komorskog sustava i dionicima poduzetničkog okruženja. Hrvatsko obrtništvo danas pokazuje iznimnu otpornost i prilagodljivost unatoč brojnim izazovima. Istovremeno, vidljiv je i velik potencijal za daljnji razvoj, posebno kroz digitalnu i zelenu tranziciju, internacionalizaciju poslovanja te jačanje sustava strukovnog obrazovanja i cjeloživotnog učenja. Važno je istaknuti da obrtnici sve češće iskazuju spremnost na dodatno usavršavanje i prilagodbu tržišnim zahtjevima, a na institucijama je da ih u tome konkretno i pravodobno podupru putem mjera, programa i regulatornih prilagodbi. Naša je zadaća osigurati obrtništvu stabilno, poticajno i predvidivo okruženje koje će omogućiti dugoročan rast i jačanje njihove konkurentnosti, kako u lokalnoj zajednici tako i na međunarodnom tržištu.
Kakva je pozicija i uloga obrtništva u našem gospodarstvu?
Obrtništvo ima izuzetno važnu ulogu u hrvatskom gospodarstvu jer čini snažan i fleksibilan segment poduzetništva koji doprinosi zapošljavanju, razvoju lokalnih zajednica i očuvanju tradicionalnih vještina. Trenutačno imamo više od 130.000 aktivnih obrta, što je velik rast u odnosu na 2016. godinu, kada ih je bilo nešto više od 75.000. Taj rast pokazuje da se sve više građana odlučuje na obrt kao oblik samostalnog poslovanja, što je odlična vijest za naše gospodarstvo. U obrtima danas radi više od 250.000 ljudi, tu ubrajamo i zaposlenike i vlasnike obrta, što govori o snazi i značaju ovog sektora. Obrtnici zapošljavaju, razvijaju svoje zajednice, čuvaju tradiciju i pokazuju veliku otpornost u svim izazovima. Upravo zato obrtništvo zaslužuje snažnu institucionalnu podršku i kontinuirano unaprjeđenje uvjeta za rad. Ovi podaci jasno pokazuju da obrtništvo nije samo temelj samostalnog poslovanja mnogih građana već i značajan čimbenik u ukupnoj gospodarskoj slici zemlje. Njegova otpornost, prilagodljivost i inovativnost osobito dolaze do izražaja u izazovnim vremenima, zbog čega zaslužuje snažnu institucionalnu podršku i kontinuirano unaprjeđenje okvira u kojem posluje.
Što bi trebalo unaprijediti?
Kako bi se dodatno unaprijedila pozicija i uloga obrtništva u hrvatskom gospodarstvu, ključno je nastaviti s administrativnim i financijskim rasterećenjem obrtnika. Pojednostavljenje postupaka, ubrzana digitalizacija te smanjenje nameta omogućuju obrtnicima da više resursa usmjere na razvoj i modernizaciju poslovanja. Istodobno, iznimno je važno osigurati snažnu financijsku potporu, osobito u kontekstu zelene i digitalne tranzicije, internacionalizacije poslovanja te podrške poduzetnicima početnicima, ženama i mladima u obrtništvu. Ministarstvo gospodarstva aktivno radi na stvaranju poticajnog okvira za razvoj obrtništva nizom konkretnih programa i mjera. Obrazovanje, pritom, ima nezamjenjivu ulogu. Jačanjem strukovnog obrazovanja, sustava naukovanja i cjeloživotnog učenja osiguravamo kvalificiranu radnu snagu koja će odgovoriti na izazove suvremenog tržišta rada. Jednako tako, iznimno je važno kontinuirano raditi na promociji obrtničkih zanimanja te podizanju ugleda obrtništva u javnosti. Tako je putem projekta “Poticanje strukovnog obrazovanja – učenje temeljeno na radu” osigurano 60 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) za jačanje strukovnog obrazovanja. Od toga su čak 13,2 milijuna eura predviđena kao bespovratna sredstva za poticanje naukovanja, za nagrade učenicima, naknade mentorima i opremu za naukovanje. Tu su i neke dodatne mjere koje bih svakako istaknula. Primjerice, programom stipendiranja učenika u obrtničkim zanimanjima, koji je pokrenut nakon pet godina pauze, u 2025. izdvojeno je 1,7 milijuna eura, čime se izravno podržalo 713 učenika. Nadalje, Ministarstvo sufinancira troškove cjeloživotnog obrazovanja za obrtnike iznosom do 150 eura godišnje, što mnogima pomaže da steknu nova znanja i vještine. Uz to, provodimo i program za očuvanje i razvoj tradicijskih i umjetničkih obrta, za što je u 2024. osigurana 461 tisuća eura. Sve su to mjere koje konkretno doprinose razvoju i očuvanju obrtništva. Jednako tako, iznimno je važno kontinuirano raditi na promociji obrtničkih zanimanja te podizanju ugleda obrtništva u javnosti. Pozicioniranjem obrta kao poželjnog izbora karijere dugoročno doprinosimo stabilnosti, generacijskoj obnovi sektora i održivom gospodarskom razvoju.
U tijeku su izmjene i dopune Zakona o obrtu. U kojem bi one smjeru po vašemu mišljenju trebale ići? Najavljena je reforma komorskog sustava.
Ključno je imati zakonodavni okvir koji će biti fleksibilan i usklađen s današnjim gospodarskim izazovima, ali i potrebama samih obrtnika. Posebna pozornost pritom treba biti posvećena rasterećenju obrtnika. Stoga se naglasak stavlja na rasterećenje najmanjih obrtnika, poticanje održivosti obiteljskih obrta, fleksibilnost tržišta rada i modernizaciju strukovnog obrazovanja. Smjer izmjena isključivo je prema jačanju konkurentnosti i otpornosti obrtništva. Jedna je od važnijih novosti oslobađanje od plaćanja komorskog doprinosa za obrte s manjim godišnjim prometom. Time se direktno pomažu mikro i mali obrtnici s najmanjim prihodima, dok im se istovremeno osigurava pristup uslugama i alatima Hrvatske obrtničke komore. To je važan korak prema stvaranju pravednijeg i poticajnijeg poslovnog okruženja. Isto tako, želi se ići u smjeru uvažavanja posebnosti obiteljskog obrtništva i doprinositi očuvanju lokalne ponude i običaja. Također, želi se potaknuti dulji ostanak obrtnika na tržištu rada te osigurati kontinuitet iskustva, znanja i raznolikosti ponude. Dodatno, poseban naglasak stavljen je na unaprjeđenje i jasnije definiranje uloge Majstorske škole. Cilj je omogućiti stjecanje konkretnih praktičnih vještina, rad s novim tehnologijama te edukaciju iz radne pedagogije. Time se doprinosi modernizaciji strukovnog obrazovanja, osnaživanju mentorske uloge majstora i povećanju kvalitete naukovanja. Sve ove mjere imaju za cilj povećati atraktivnost obrtništva, pojednostaviti poslovanje, očuvati obrtničku tradiciju i osnažiti ulogu obrtnika u gospodarskom razvoju.
Kakvo je vaše viđenje organizacijske reforme komorskog sustava?
Smatram da svaki sustav s vremenom treba određenu promjenu i modernizaciju kako bi odgovorio na izazove današnjeg vremena. Organizacijska reforma komorskog sustava trebala bi biti usmjerena upravo na povećanje učinkovitosti, dostupnosti i relevantnosti usluga koje obrtnicima pruža Hrvatska obrtnička komora. Sve mjere i prijedlozi koji će pridonijeti olakšavanju poslovanja na terenu, boljoj podršci obrtnicima i transparentnijem radu sustava svakako zaslužuju podršku. Ključno je zadržati funkcionalnost i reprezentativnost Komore, a istodobno unaprijediti način na koji ona komunicira i djeluje u interesu svojih članova.
Kakav je stav službenih predstavnika Hrvatske obrtničke komore u odnosu na zahtjeve Vlade i Ministarstva gospodarstva?
Hrvatska obrtnička komora i Ministarstvo gospodarstva prije svega su partneri s jasno definiranim zajedničkim ciljem – osigurati potporu obrtnicima i kontinuirano unaprjeđivati uvjete poslovanja u sektoru obrtništva. Kao i u svakom ozbiljnom partnerstvu, moguća su različita viđenja i pristupi određenim pitanjima, no ta razilaženja ne znače nesuglasje, već upravo suprotno – dokaz su konstruktivnog dijaloga, međusobnog poštovanja i uvažavanja različitih perspektiva. Uvjerena sam da ćemo suradnjom i otvorenom komunikacijom pronaći kvalitetna rješenja koja će doprinijeti jačanju položaja obrtnika, unaprjeđenju komorskog sustava i daljnjem razvoju obrtništva u Hrvatskoj. Važno je da svi akteri prepoznaju zajedničku odgovornost za osiguravanje učinkovitog i suvremenog sustava koji će biti u službi onih kojima je najpotrebniji, naših obrtnika.
Kakvo je vaše mišljenje o najavljenom smanjenju niže jedinstvene stope komorskog doprinosa i postoje li projekcije koliko bi ono iznosilo?
Prije svega, najvažnije mi je da svaki prijedlog koji ide prema reformi komorskog sustava bude usmjeren na konkretno rasterećenje obrtnika, osobito onih najmanjih, koji s vrlo skromnim prihodima često snose najveći teret. Iako Hrvatska obrtnička komora opravdano ističe da iznos komorskog doprinosa nije previsok, posebno u kontekstu svih usluga koje članovima pruža, moramo imati razumijevanja i za one kojima i simboličan trošak može biti prepreka. Zato je i najavljeno smanjenje komorskog doprinosa jedan od konkretnih koraka koji može pomoći upravo tim mikro poduzetnicima. Još se raspravlja o konačnom iznosu i načinu provedbe, ali vjerujem da ćemo naći ravnotežu između održivosti komorskog sustava i potrebe za dodatnim olakšanjem poslovanja obrtnika. S druge strane, važno je naglasiti da Ministarstvo gospodarstva i poduzetništva kontinuirano pruža snažnu podršku obrtništvu i na druge načine. Primjerice, različitim programima – poput Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (OPKK) i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) – već smo pomogli više od 550 obrta diljem Hrvatske. Kroz OPKK više od 350 obrta primilo je bespovratna sredstva u vrijednosti većoj od 22 milijuna eura, dok je putem NPOO-a više od 200 obrta dobilo potpore ukupno veće od 2,5 milijuna eura. To su konkretni primjeri kako politika i programi mogu stvarno pomoći malim gospodarstvenicima da opstanu, razvijaju se i moderniziraju svoje poslovanje. Cilj nam je da svaki obrtnik, bez obzira na veličinu, zna da nije sam i da iza njega stoje institucije koje ga prate i podržavaju.
Smatrate li da bi u radnu skupinu trebalo uključiti i predstavnika Udruženja obrtnika grada Zagreba, kao najvećeg i najstarijeg udruženja u Hrvatskoj s više od 20 tisuća članova?
Naravno da Udruženje obrtnika grada Zagreba ima ključnu ulogu u našem obrtničkom svijetu. Sa svojom veličinom, bogatom tradicijom i energičnim angažmanom u zaštiti interesa obrtnika, zaslužuje svaku pozornost. Međutim, Hrvatska obrtnička komora već ima svoje predstavnike u radnoj skupini i tako bi trebali biti zastupljeni interesi svih obrtnika, a na njihovim je unutarnjim tijelima da osiguraju brzu i efikasnu komunikaciju sa svim udruženjima kako bi zajednički zauzeli stav. Samo u koordinaciji i dijalogu ostvaruje se snažan i jedinstven glas obrtnika prema Ministarstvu, što jamči transparentnost i pravednost u zastupanju. Sigurna sam da će u koordiniranoj suradnji i partnerstvu naši obrtnici, bez obzira na to tko ih uime Komore zastupa, dosljedno i snažno zastupati svoje interese te doprinijeti sustavnom razvoju i konkurentnosti obrtničkog sektora.