Ideje za transformaciju Zagreba: Bivša klaonica kao kulturni hub, a u bloku Badel priuštivi stanovi

U metropoli "čuči" još čitav jedan grad skriven u ruševinama i zapuštenim prostorima nekad bogate industrijske prošlosti. Ranijim dokumentima detektirana su čak 43 takva područja koja se nazivaju brownfield lokacijama, a zajedničko im je da su izgrađena, ali izvan funkcije. Zbrojeno, zauzimaju površinu veličine Donjeg grada, dio je poruka koje su se mogle čuti na panelu u organizaciji UNIC-a, alijanse europskih sveučilišta iz gradova u postindustrijskoj tranziciji u koju je uključeno i zagrebačko. Inicijativa želi povezati gradove i sveučilišta, a tema brownfielda jedan je od poligona za to.

Gredelj, Velesajam, Sljeme

Riječ je o dugoročnim projektima i kompleksnom poslu, ponovio je nekoliko puta Nikša Božić, čelni čovjek gradskog Zavoda za prostorno uređenje. – U planu razvoja koncentrirali smo se na pet ključnih projekata jer su oni značajni za generalnu transformaciju prostora. To su Gredelj, u neposrednoj blizini Glavnog kolodvora, Velesajam, bivša tvornica Sljeme u Sesvetama, blok Badel kod Kvatrića i Zagrepčanka, nekadašnja klaonica i stočna tržnica na Heinzlovoj – naveo je.

Problem brownfielda je što se često u njima nalaze vrijedni predmeti industrijske baštine koje je potrebno zaštititi, napomenula je Marijana Sironić iz gradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Na panelu je, među ostalim, predloženo da Zagrepčanka postane kulturni hub, odnosno otvoreni depo i mjesto spomena na bogatu industrijsku baštinu, a kao pozitivan primjer transformacije brownfielda istaknut je Paromlin, koji je u izgradnji.

– Transformaciju vrijednu 95 milijuna eura, koja je sufinancirana EU sredstvima, počeli smo u travnju 2024. i vjerujemo da će do 2027. novi centar otvoriti svoja vrata. O rokovima je nezahvalno govoriti, iako vjerujem da će radovi biti gotovi i prije, no valja preseliti pola milijuna knjiga – kazala je Irena Matković iz gradskog Ureda za obnovu, gradnju, prostorno uređenje i komunalne poslove.

Gdje u cijelu priču dolazi Sveučilište? Revitalizacija je interdisciplinarni proces u kojem gradu koriste stručno znanje i kapaciteti sveučilišta koje može biti medijator ili moderator privremenog aktiviranja brownfield lokacija koje bi studentima poslužile za istraživačke radove poput živih laboratorija, smatra profesor Krunoslav Šmit s Arhitektonskog fakulteta. Na taj bi se način smanjilo propadanje napuštenih objekata, a dodatnim stavljanjem fokusa ubrzala bi se obnova. Napuštene zgrade u roku od 10 godina budu kompletno devastirane i ništa se ne može u njih useliti bez zahtjevne cjelovite konstrukcijske obnove, naglasila je I. Matković.

– Treba razmišljati o koridorskoj, a ne točkastoj obnovi, te istražiti potencijal brownfielda koji se u velikoj većini u Zagrebu nalaze uz željeznicu. Možemo razmišljati i o sustavu koji bi projekte obnove gledao kao mrežu, a ne pojedinačno kao sada – predložio je Šmit.

Vizija za metropolu 2050.

Oživljavanja industrijskih područja prilika su i za ispraviti pogrešku u planiranju priuštivih stanova na rubovima grada pa bi tako u zonama Badela, Gredelja i drugih lokacija trebalo pronaći mjesto za takve projekte, po uzoru na praksu Barcelone. Kao jedan od većih izazova prepoznato je i pitanje transformacije zemljišta u privatnom vlasništvu, poput nekadašnje Zagrebačke banke u Paromlinskoj, a tijekom trajanja dvosatnog panela metropola je dobila još jedan brownfield, neboder Vjesnika. Prema odluci struke, zdanje će se rušiti pa se ondje, istaknuto je, otvara prilika za još jednu urbanu revitalizaciju.

Kako će pak Zagreb izgledati 2050., iako se čini kao daleka budućnost, bit će predmet rasprave već nagodinu jer je, kazao je Božić, cilj do kraja desetljeća donijeti potpuno novu viziju metropole za sljedećih 25 godina.