Otvoriti obrt ili tvrtku? Pitanje je to s kojim se susreće svatko tko odluči pokrenuti vlastiti posao. Iako na papiru obje opcije djeluju slično, u stvarnosti razlike su duboke, a pravila ponekad zbunjujuća. No otvaranje obrta još uvijek je najjednostavniji način za ulazak u svijet poduzetništva. Na ovu temu porazgovarali smo s Antonijem Đuretom, pravnim savjetnikom Udruženja obrtnika grada Zagreba.
U odnosu na d.o.o.
– Obrt se otvara jednostavno, bez temeljnog kapitala i bez prevelike papirologije. Idealno je rješenje za one koji žele testirati poslovnu ideju ili započeti manji posao poput frizerskog salona, IT usluga, obrta za popravke, pa i freelancera. Troškovi pokretanja su minimalni, knjigovodstvo pojednostavljeno, a dohodak obrtnika istovremeno je i njegova plaća. Mnogi početnici s razlogom biraju upravo obrt – rekao je Đureta.
A što kaže praksa u inozemstvu? U većini zapadnoeuropskih zemalja model je sličan, fizičke osobe mogu poslovati kao "sole traders" (UK), "Einzelunternehmer" (Njemačka), "auto-entrepreneur" (Francuska), uz jednostavne procedure, ali i uz osobnu odgovornost. Za one koji žele ograničenu odgovornost, postoje društva poput LTD (UK) ili GmbH/UG (Njemačka).
Njemačka, primjerice, već godinama nudi UG ("Unternehmergesellschaft"), tzv. mini-GmbH, koja se može osnovati s jednim eurom kapitala, ali mora štedjeti do 25.000 eura kroz zadržanu dobit. Time se potiču mali poduzetnici da krenu brzo, ali i da postupno jačaju svoje poslovanje. Francuski model "micro-entrepreneur" omogućuje male godišnje prihode uz paušalni porez, ali s automatskim limitom za rast. Velika Britanija dopušta "sole traderima" da zarađuju i stotine tisuća funti godišnje bez potrebe za osnivanjem firme, a promjena u LTD je moguća kad god poduzetnik to poželi.
Za sve one koji žele krenuti odmah, bez velikih ulaganja i bez birokracije, obrt i dalje ostaje praktičan i financijski povoljan izbor. Posebno paušalni obrti, gdje su porezi fiksni, administracija minimalna, a zarađeni novac slobodno raspoloživ. Obrt je idealan za početnike, samostalne djelatnosti i "probno razdoblje" razvoja poslovne ideje. No važno je biti svjestan i nekih "ograničenja". Obrtnik je osobno odgovoran za sve obveze obrta, uključujući dugove i obveze prema državi, svojom cjelokupnom imovinom. Obrtnici često imaju slabiji status pred institucijama i bankama te nemogućnost zapošljavanja ovlaštenih struka u nekim sektorima.
U praksi, obrti su često diskriminirani, osobito od banaka i leasing kuća. Iako su legalan, registriran i porezno transparentan oblik poslovanja, mnoge banke ne odobravaju dugoročne kredite obrtnicima ili traže dodatna jamstva i veće kamate. Obrt se tretira kao "nestabilniji oblik", iako iza njega može stajati desetljeće uspješnog rada i redovitih uplata. Paradoksalno, mladi d.o.o. bez prometa često lakše dobije kredit nego iskusni obrt.
– Još je veći apsurd u nekim regulativama koje ograničavaju razvoj obrta. Primjerice, obrt ne može formalno zaposliti ovlaštenog arhitekta ili inženjera kao odgovornu osobu za stručni nadzor, iako bi ga mogao platiti. Time se cijele struke, poput arhitekture, geodezije ili tehničkog inženjeringa, prisiljavaju na osnivanje d.o.o.-a, čak i kad to nije ekonomski racionalno. U državnim natječajima, javnim pozivima i strukovnim komorama često se ne priznaje obrt kao punopravni poslovni subjekt ili mu se postavljaju kriteriji koje realno može ispuniti samo d.o.o. s većim administrativnim aparatom. Takva institucionalna praksa obeshrabruje male poduzetnike da ostanu obrtnici, iako su često efikasniji, održiviji i otporniji na krize – istaknuo je Đureta.
Na tragu rješavanja ove problematike su i mnoge inicijative proizišle iz Udruženja obrtnika grada Zagreba kojima je cilj stvaranje dobrog ambijenta za razvoj obrtništva u Hrvatskoj. Jedan od primjera je i izmjena Zakona o kupoprodaji i zakupu poslovnih prostora, kada su Ministarstvo državne imovine i prostornog uređenja i Vlada Republike Hrvatske prihvatili prijedloge Udruženja i uvrstili ih u novi zakon. Prijetila je opasnost da velik broj obrtnika koji su u zakupu gradskih i državnih prostora završe na cesti, ali na svu sreću to je spriječeno. Pored toga, Udruženje je pokrenulo i inicijativu za rasterećenje malih obrta od pretjerane administracije, uključujući prijedloge za jednostavnije vođenje poslovanja i digitalizaciju procesa, inicijativu za groomere, dimnjačare, graditelje, plinoinstalatere... i mnoge druge.
Potvrda duge tradicije
Sve veći broj ljudi u Hrvatskoj upravo otvaranjem obrta ulazi u svijet poduzetništva i zato je važno mijenjati odnos prema ovim vrijednim i poduzetnim ljudima. U našoj zemlji u ovom trenutku ima 130.000 obrtnika, a sa zaposlenicima riječ je o gotovo 250.000 ljudi. Svi ti ljudi vidjeli su u otvaranju vlastitog obrta priliku da započnu vlastiti posao te osiguraju pristojan život sebi i svojim članovima obitelji. U prilog tome da se od obrta da lijepo živjeti govori i činjenica o brojnim obiteljskim obrtima koji bilježe tradiciju dulju od stoljeća, u koju su svoje znanje, trud i rad ugradile generacije članova tih obitelji. Zato je otvaranje obrta jako zanimljivo sve većem broju ljudi.