Darko Klasić inženjer je radiologije, a politikom se počeo baviti 2008. Nedugo zatim učlanio se u HSLS, a prije nekoliko dana postao je predsjednik gradskog ogranka stranke. Zastupnik je u Skupštini od 2017., poznat po angažmanu oko komunalnih pitanja, no nedavno je ušao u Sabor pa će mandat u gradskome parlamentu od iduće sjednice staviti na pauzu. Hoće li se nastaviti baviti svojim Črnomercem, koji su gorući problemi Zagreba te kako će Zakon o obnovi pomoći stradalima, neke su od tema o kojima govori u intervjuu.
Odlazite iz Skupštine. Tko će se nastaviti brinuti za kvartovske probleme?
Inzistirat ću da moji nasljednici rješavaju probleme malih ljudi jer je to prioritet mjesne i gradskesamouprave, a ne velika politika. Ljude ne zanima u kojoj si stranci, već da se njihov problem riješi. Koji su gorući gradski problemi? Na žalost, u zadnjih 20 godina to su vodovod i odvodnja, sustav koji je zanemarivan i pričinja goleme probleme. Primjerice, na Črnomercu sam detektirao nekoliko kritičnih točaka, poput Šestinskoga dola, gdje su napravili novu odvodnju, ali im je sad pukla cijev. Kanalizacijske cijevi stavili su preko vodovodnih pa će gore na kraju ispasti klizište. A održavanje šahtova i gradnja kanalizacije mrtvo je slovo na papiru. Primjerice, projekt Velikog potoka od 120 milijuna kuna. Za taj novac uspjeli su napraviti dva kilometra makadamske ceste i 1800 metara kolektora koji nigdje nije spojen. To je žalosna priča.
Što ljude na zapadu metropole najviše muči?
Petina stanovništva nema riješeno pitanje vodovoda i odvodnje, a jedan je od glavnih problema i prometna infrastruktura. Ponajviše okretište Črnomerec, u koje od Univerzijade, kad je uređeno, nije uložena ni kuna. Četiri godine gradonačelnika Milana Bandića ispitujem za okretište i svaki put kaže da će se početi kroz mjesec-dva. Tu je i podvožnjak u Škorpikovoj, bacilo se 600.000 kuna na cijevi šireg promjera. Problem je i s cijelom prometnom povezanošću kvartova na zapadu. Umjesto da nas spaja, pruga nas doslovno razdvaja jer su mjesta za prelazak previše udaljena. Jedan je prijelaz u Vrapču, a sljedeći tek u Škorpikovoj. Nužan je još jedan pothodnik na zapadu Zagreba ako želimo efikasno povezati sjever i jug.
Je li zapad ustvari slijepo crijevo?
Činjenica je da ondje nema nijednog kvalitetnog dječjeg igrališta. I nijednog parka. Sve što postoji, zapušteno je. Potresom je, primjerice, razrušena škola u Gornjoj Kustošiji pa svi đaci sad idu u onu u Donjoj, koja ima žutu oznaku. Jedina škola koja je u funkciji jest OŠ Ivana Cankara. Nema ni kulturnih i rekreativnih sadržaja, čak su i biciklističke staze napravljene parcijalno i isprekidane su.
U Skupštini ste oporba HDZ-u, u Saboru ste s njim u koaliciji. Kako to funkcionira?
Vidi se to možda u slučaju Zakona o obnovi, za koji nisam htio dignuti ruku ako će ići nauštrb građana. Pokušavamo spriječiti i neke malverzacije pa smo uložili i amandmane koji se tiču nekretnina nakon obnove. Odnosno, da onaj tko je obnovio kuću sredstvima Grada i države pa je proda unutar pet godina mora vratiti sav iznos koji je dobio.
Kako komentirate prihvaćanje Zakona o obnovi?
Dobro je što je konačno usvojen. Vlada je bila dosta liberalna i prihvatila je sve amandmane koji su u korist građana. Jedino što nisam siguran kakav će to dugoročni fiskalni učinak imati na proračun Hrvatske i Grada, s obzirom na to da su nedavno isplivali veliki gubici u zagrebačkoj blagajni.
Kako pomoći stradalima, pogotovo onima u hostelu Arena?
Ljudi poput njih trebali bi imati prioritet. No u međuvremenu ih treba bolje smjestiti, da se premosti zima, a Grad ima 3000 stanova u svome vlasništvu. Odmah će se, prema Zakonu, krenuti u obnovu javnih ustanova, poput škola, no smatram da bi prvo trebalo omogućiti ljudima da se vrate svojim kućama.
Kakva je budućnost zagrebačkog HSLS-a?
Trudit ćemo se zastupati centrističko-liberalne struje i želimo surađivati sa strankama koje nisu ni ekstremno lijevo ni desno. Imamo i kandidata za gradonačelnika, kojega ćemo predložiti u listopadu ili studenom. Otto Barić se nada podršci HSLS-a, no on je s tom najavom samostalno istrčao, o njegovoj se kandidaturi nije odlučivalo na razini Gradskog vijeća stranke. Bit ćemo i dalje čvrsta opozicija Bandiću te organizirati veći odbor stručnih ljudi koji će kreirati gradske politike.
Kako ćete u Saboru pomoći stanovnicima metropole?
S koalicijskim smo partnerom dogovorili smanjenje lokalne samouprave. Mislimo da je ona u Zagrebu preglomazna i neučinkovita te previše košta građane. Nije normalno da imamo oko 2000 lokalnih vijećnika u 218 mjesnih odbora, 17 gradskih četvrti i Skupštinu koja u stvari ne odlučuje ni o ničemu. Istodobno, Grad ima 3000 zaposlenika, a ne možemo riješiti ni osnovne komunalne probleme. Naknade vijećnika i zastupnika nisu adekvatne njihovoj odgovornosti ni radu na terenu te bi se trebale smanjiti. Mjesni odbori ničemu ne služe jer se sve odluke donose u gradskim uredima. Tražit ću i da lokalna samouprava na internetu objavljuje sve podatke i tako postigne transparentnost poslovanja.