Ima posla u najjužnijem dijelu grada. Bit će ga još za tisuću ljudi

Većina dizalica u gradu preselila se na južni ulaz, gdje gotovo svakodnevno niču nova gradilišta. Tako barem izgleda Buzin kada se njime prošećete. Nove zgrade i poslovni centri niču na svakom uglu, a ove bi godine trebale biti gotove čak tri poslovne građevine.

Jednako uspješan

Odmah uz obilaznicu niče trgovački centar Supernova, koji svoja vrata otvara u svibnju, a preko puta njega, uz ranžirni kolodvor, na proljeće bi se trebao početi graditi veliki trgovačko-poslovni kompleks, dok se unutar naselja dovršava poslovna građevina.

– Na nacionalnoj razini svi znaju za Dugopolje i Svetu Nedelju, a Buzin je jednako uspješan kao i te regije. Poslovna zona otvorena je devedesetih i otad se širi – kaže predsjednik Mjesnog odbora Buzin Mario Kranjčina. Lokacijska dozvola za kompleks od 100.000 kvadrata preko puta Supernove, u Buzinskim Krčima, ishođena je, a investitorima, tvrtkama Immorent i Immokor, Grad će pomoći s pripremnom infrastrukturom. Sagradit će potpuno nov izlazak s obilaznice, a investirat će se i u kružne tokove. Prva faza gradnje, vrijedna 12 milijuna eura, trebala bi biti gotova do kraja 2014. godine.

Radovi od kolovoza

– Svi ti centri nose poslove za tisuću ljudi, što je odlična mogućnost za 1800 stanovnika u Buzinu – kaže Kranjčina. Prepoznale su to i Hrvatske željeznice koje su počele graditi prigradsko stajalište u Buzinu.

– Gradnja željezničkog stajališta Buzin rezultat je pojačane gradnje na tome području, čime je povećan broj potencijalnih korisnika željezničkih usluga – kažu iz HŽ Infrastrukture te dodaju da je vrijednost projekta 12,1 mil. kuna. Radovi su počeli u kolovozu, a rok za je izvođenje deset mjeseci. Investicije bi mogle biti i veće da naselje nije podijeljeno na dio koji se uređuje Generalnim urbanističkim planom te dio pod Prostornim planom Grada Zagreba. Naime, zapadni dio Buzina leži na vodozaštitnom području.

– Primjenjuju se uvjeti iz vremena Jugoslavije. Prema propisima EU gradnja se u takvom području ne bi smjela umanjivati na štetu građana, već bi se trebale izvoditi kontrolirane zelene investicije – kaže Kranjčina i dodaje da se čeka rješenje problema gospodarenja otpadom, koje je sastavni dio prostornog plana kako bi se on izmijenio.