Kad u kvartu pukne cijev, kontejneri nestanu preko noći ili se mjesecima čeka asfalt u sporednoj ulici, većina građana neće prvo zvati gradonačelnika ni pročelnika, nego svoj mjesni odbor. Tamošnji vijećnici, a osobito njihovi predsjednici, prva su adresa na koju se susjedi obraćaju s vrlo konkretnim, svakodnevnim problemima. I vrlo često, kako su nam se potužili, ostanu bez odgovora, kao što se i nama dogodilo u, primjerice, slučaju nathodnika u Donjoj Kustošiji. Tamošnji predsjednik Mjesnog odbora zaključio je da njegov posao nije razgovor s novinarima, zaboravljajući da i do novinara priča dođe upravo od ljudi iz – njegova mjesnog odbora. U svakom slučaju, mi smo odlučili istražiti koliko su uopće vijećnici najniže razine u Zagrebu za svoj posao plaćeni.
Prije svega, u metropoli danas djeluje ukupno 218 mjesnih odbora, osnovanih za pojedini dio gradske četvrti. Najviše ih je na području Sesveta, čak 46, dok ih je najmanje u Podsljemenu, svega pet. Razlike među njima vidljive su i po broju stanovnika. Dok Mjesni odbor Prečko na Trešnjevci – Jug broji gotovo 13.800 stanovnika, najmanji, Havidići u Brezovici, ima tek 63 stanovnika. A što zapravo rade mjesni odbori? Na papiru gotovo sve što čini svakodnevicu jednog kvarta. Vijeća mjesnih odbora donosi planove malih komunalnih akcija, odlučuju gdje treba asfaltirati ulicu, postaviti koševe za smeće, urediti dječje igralište ili sanirati nogostup. Taj plan kasnije ulazi u širi plan komunalnih aktivnosti gradske četvrti.
No to je tek dio posla. Prema Statutu Grada Zagreba, vijeća mjesnih odbora donose financijske planove i izvješća, odlučuju o raspolaganju imovinom, surađuju s udrugama, organiziraju tribine i lokalne manifestacije te prate stanje komunalne infrastrukture, od kanalizacije do javne rasvjete. Njihova je uloga i da "osluškuju" potrebe stanovnika i prenose ih prema gradskoj četvrti i gradskim službama. U praksi to često znači mjesečne sjednice na kojima se raspravlja o svemu, od rupa na cesti i nepropisnog parkiranja do kulturnih programa i čišćenja.
I sad ono ključno, koliko su plaćeni vijećnici. Za taj posao predsjednici, potpredsjednici i članovi vijeća primaju mjesečnu naknadu koja se kroz godine znatno mijenjala. Najnovije izmjene stupile su na snagu 1. listopada prošle godine. Prema važećoj odluci, predsjednik vijeća mjesnog odbora danas mjesečno prima 456,88 eura bruto. Potpredsjedniku pripada 228,44 eura, dok član vijeća dobiva 137,06 eura bruto mjesečno. Za usporedbu, predsjednik vijeća gradske četvrti prima 913,76 eura bruto, gotovo dvostruko više. Na godišnjoj razini to znači da jedan predsjednik mjesnog odbora Grad stoji 5.482,56 eura bruto. Kako Zagreb ima ukupno 218 mjesnih odbora, Grad samo za naknade predsjednika mjesnih odbora godišnje izdvaja oko 1,19 milijuna eura bruto. No, plaće su se, kao što smo već i spomenuli, tijekom godina mijenjale. Prije 17 godina predsjednik vijeća mjesnog odbora primao je 1.780 kuna bruto, dok je član vijeća dobivao 540 kuna. Naknade su se potom mijenjale 2014. i 2017. godine, a nova korekcija uslijedila je 2021., kada je uvedeno i pravilo da se naknada nije isplaćivala ako vijećnik u tom mjesecu nije prisustvovao nijednoj sjednici.
Podsjetimo, po dolasku na vlast, aktualni gradonačelnik Tomislav Tomašević smanjio je naknade čelnicima mjesnih odbora, da bi ih u jesen prošle godine ponovno povećao. Povećala se tada i plaća gradonačelniku. Tomašević je objasnio da mu je koeficijent plaće iznosio 6,65 te da je, sukladno Vladinoj uredbi, povećan na 7,14, što je u praksi značilo povećanje neto plaće za oko 300 eura mjesečno. A "povišice" su na svojim računima osjetili i rukovodeći zaposlenici Gradske uprave i gradskih poduzeća.